Za dojam srca Japana nedostaje još samo gejša

U srcu Hrvatskog zagorja nalazi se vjerojatno jedini japanski vrt u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Štoviše, ako i u ostalom dijelu Hrvatske možda postoji koji, za njega se još ne zna. Dvije parcele na kojima bi za nekoliko godina trebali nastati japanski vrtovi postoje u Zagrebu, no te su priče tek u začetku.

Jednu je sa sadnjom prve japanske trešnje započeo prije dvije godine gradonačelnik Zagreba Milan Bandić s veleposlanikom Japana, Njegovom Ekselencijom Keiji Idea i predstavnicima Toyote, a drugi gradi vjerojatno najveći majstor bonsaia u Hrvatskoj, mladi agronom Luka Musić.

Učitelj zavolio bonsai

No, za dojam da ste u dalekom Japanu nedostaje još samo jedna gejša koja sjedi na klupici u japanskom vrtu, a vrt o kojem govorimo nalazi se u srcu Hrvatskog zagorja, u blizini Zaboka. U svojoj okućnici u bedekovčanskom naselju Židovinjak japanski je vrt izgradio i oblikovao mladi učitelj tehničke kulture Marko Mihaljinec napravivši si tako kutak za odmor.

Znalci prepoznaju trud

"Priča je započela hobijem odnosno ljubavlju prema bonsaiu prije nekoliko godina, a kad se broj patuljastih biljaka nastalih tim posebnim i zahtjevnim tehnikama uzgoja popeo na pedesetak, odlučio sam oblikovati japanski vrt", kaže Marko. S obzirom na vegetaciju, vrt trenutno ne pokazuje svu svoju raskoš, no znalci će prepoznati ogroman trud i ljubav ugrađen u njegov nastanak.

Naime, nakon godina traženja biljaka, orezivanja, ožičavanja i koristeći razne vrste tehnika izrade, u vrtu su svi elementi japanskog vrta uključujući i element vode kojeg predstavlja jezerce u kojem raste šaš i lopoči, a i sve ostalo je od prirodnog materijala. Primjerice, jezerce je također obrubljeno prirodnim materijalom - kamenom.

Osim crnogorice ima i bjelogorice

Ono čime se, osim gejše, još razlikuje od izvornog japanskog vrta, činjenica je da osim crnogorice koja prevladava u Japanu, ovdje ima možda više bjelogoričnog drveća od kojeg su nastali bonsai. Puteljak koji vodi prema kućici koja je obrasla ukrasnom lozicom popločen je drvom pobojanim zemljanim bojama. Drvena su i postolja te police za minijaturna drva, a od ostalog dijela okućnice ovaj vrt dijeli bambus.

Po biljke se odlazi u šumu

Sve što se može vidjeti, uključujući i sitne detalje pa čak i indijanski totem, djelo su Markovih ruku, a biljke namijenjene bonsaiu pronađene su u obližnjoj šumi. Treba tu reći da za razliku od kamenjara gdje se minijaturne biljke mogu pronaći i u prirodi, u kontinentalnom dijelu Hrvatske to nije slučaj pa se baš sa svakom biljkom Marko igrao godinama, a ističe da vrt neće biti nikad završen. To nije neobično ako se uzme u obzir da je riječ o živom organizmu oko kojeg se treba stalno brinuti.

Samo autohtone vrste

U najvjerojatnije jedinom japanskom vrtu u Hrvatskoj, na po prilici 40 četvornih metara, sve su autohtone vrste ovog podneblja od bora, graba, klena, bukve, lipe, brijesta do tise i drugih. Naime, biljke iz rasadnika nisu pogodne za bonsai budući da se tamo mogu nabaviti samo biljke proporcionalnih oblika, a u šumi se traži što krupnije deblo, nakon čega se na njemu formiraju grane.