• Kopriva
  • 17.11.2018. 13:30

Uzgojite koprivu za sebe i svoju biljnu proizvodnju!

Kopriva traži plodno zemljište i puno hraniva, dok je njega sasvim jednostavna.

Foto: Pixabay / sipa
  • 667
  • 86
  • 0

Hranjiva vrijednost koprive, u kombinaciji s njenom ljekovitošću i biološki vrijednim sastojcima, opravdava njenu upotrebu tijekom svih stoljeća koji su za nama. Njena velika prednost je i u tome što kreće rano u proljeće (kada je temperatura iznad 5,5ºC) i kada nema druge svježe hrane. Ako ste ljubitelj ove biljke, možete je uzgajati i na svojoj parceli.

Najbolja jesenska sadnja koprive

Kopriva se razmnožava generativno i vegetativno. Obično se proizvodi iz presadnica, ali je najbolja jesenska sadnja rizoma. Za proizvodnju rasada za veće površine sjeme se može sijati u jesen prije mrazeva, ili u proljeće, ako se prethodno drži oko 10 dana u hladnjaku.

"Rasada se sadi u jesen na konačan razmak 70 x 30 cm. Može se sijati direktnom sjetvom, za što je potrebno 3-4 kg/ha sjemena. Vrlo brzo pokriva slobodan prostor između biljaka i prožima rizomima cijelu parcelu, gdje ostaje kao višegodišnji usjev, tako da lako guši korove, ali se odatle teško iskorjenjuje", napominje savjetodavac Dragomir Radić.

Kopriva traži hraniva nakon svakog otkosa

Kopriva traži plodno zemljište i puno hraniva. Pred oranje je potrebno raspršiti 400-500 kg kompleksnih gnojiva. Odlično reagira na gnojidbu dušikom. Prvom prihranom u proljeće se unosi 150-200 kg/ha KAN-a, a poslije svakog otkosa još 50-100 kg/ha KAN-a.

Kosi se pet do osam puta godišnje, a nekada i 10 puta, dok je mlada i visine oko 30 cm. Sljedeći otkos stiže za oko 20 dana. Prinos suhe tvari je 4-5 t/ha. "Košnjom u vrijeme cvjetanja prinos suhog lista se povećava 3-4 puta. Prinos je skroman prve godine, jer se biljka sporo razvija, a pun urod donosi od druge godine", dodaje Radić.

Njega koprive podrazumijeva više okopavanja, prihranu i eventualno zalijevanje. Nije podložna bolestima ni štetnicima, što je posebice značajno u ekološkoj proizvodnji.

Upotreba koprive

U prehrani se koristi mlado lišće, koje ima ukus sličan špinatu kada se skuha. U mladom lišću ima 5,5% proteina i 7% škroba u suhoj tvari. U vrijeme cvjetanja i zametanja plodova sadržaj proteina čak prelazi 25% u suhoj tvari, ali tada u stanicama lišća ima više kristala silicijske kiseline, koji mogu izazvati iritaciju mokraćnih puteva. Bogato je vitaminima, mineralima, a naročito željezom. Priprema se na razne načine - kao juha, pire, čaj.

Kopriva - kraljica eko proizvodnje

"Lišće se mora skuhati ili osušiti, jer tek tada nestaju acetilkolin, histamin, serotonin i mravlja kiselina, tvari koje izazivaju jak bol pri ubodu oštre dlačice dok je stanica živa. Može se upotrijebiti i svježa, ako se prethodno umota u rijetku krpu i ocijedi, da bi iz dlačica izašli žareći sastojci, koji se zatim isperu vodom", savjetuje Dragomir Radić.


Tagovi

Kopriva Sadnja koprive Sjeme koprive


Autorica

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi