Posvetili se životu u prirodi i preradi ljekovitog bilja u kozmetiku!
Dražen se u Posedarje vratio nakon završetka Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu jer je shvatio da na moru ima više potencijala, a ideja je bila pokrenuti "nešto svoje".
Njegovi roditelji su se još devedesetih godina bavili primarno poljoprivredom te imali proizvodnju sezonskog povrća, a on im je uvijek pomagao kao dijete. Draženova žena Ivana je postala nositelj, a on član OPG Dežmalj kojeg su naslijedili od njegovih roditelja pa su sa proizvodnjom prirodne kozmetike krenuli 2015. godine.
Na 1 ha imaju maslinik te nešto lavande i smilja. Na još 6.000 kvadrata imaju vinove loze i oranice na 5.000 kvadrata. Svu kozmetiku proizvode na bazi maslinovog ulja te sakupljaju i samoniklo bilje koje koriste u proizvodnji. U pripremi je novi nasad lavande i smilja na 13.000 kvadrata na vapnenastom tlu s crvenicom koje je inače idealno za uzgoj aromatičnog bilja.
Prijavili su se kažu i na mjeru 6.1.1 jer su se u njoj pronašli i ispunjavaju sve propisane uvjete za prijavu, no zbog krutosti administracije njihov projekt je odbijen. Ipak, neće odustati i opet će se nagodinu prijaviti. Žele krenuti u smjeru agroturizma pa im je u planu otvoriti mini destileriju gdje bi mogli dolaziti turisti i sami proizvesti za sebe nešto od prirodne kozmetike i onda to ponijeti za poklon kući.
"Trebali bi uskoro dobiti certifikat za svoju kozmetiku, a planiramo i poduplati proizvodnju. Napravili smo već prostor za pravljenje kozmetike. Proizvodnju treba obavljati sukladno dobroj proizvođačkoj praksi, a prostor mora ispunjavati sanitarno-tehničke uvjete, te sirovina mora biti ispitana. Za proizvodnju kozmetike potrebna je pozamašna dokumentacija. Da bi mogli plasirati robu u trgovine moramo imati sve kao i drugi proizvođači kozmetike: Izvješće o sigurnosti kozmetičkog proizvoda, Procjena sigurnosti kozmetičkog proizvoda, Notifikacija CPNP", objašnjavaju.
Dosta vremena provode u prirodi u sakupljanju samoniklog ljekovitog bilja. Na širem području Posedarja je dodir dviju klima te je ono pogodno za rast raznovrsnog ljekovitog bilja. Branje obavljaju na južnoj mediteranskoj strani Velebita u proljeće i početkom ljeta gdje bilje raznije sazrijeva za branje, a ljeti na sjevernoj strani Velebita gdje bilje sazrijeva kasnije.
Berba svog bilja je većinom u lipnju i srpnju, a smilje se bere još i u jesenskom periodu. Treba dobro poznavati kada se koje bilje bere i kako se suši. Oplemenjuju svoje proizvode s antioksidansima, vitaminima i drugim ljekovitim dodacima koje nabavljaju u specijaliziranim trgovinama. Dosta su se sami educirali o svemu kažu, a puno im je pomogla i literatura našeg poznatog stručnjaka dr. Stribora Markovića koji zaista nesebično dijeli dobre savjete i recepte za prirodnu kozmetiku. Ivana planira ići i na stručno osposobljavanje za uzgajivača i prerađivača ljekovitog bilja. Svo slobodno vrijeme posvete kozmetici, iako Dražen radi u svojoj struci.
Masline, lavanda i smilje u prirodnoj kozmetici!
"Bilje se treba uvijek brati u određenom dijelu godine za vrijeme sunčanog i suhog vremena. Nakon branja se nosi u prostoriju na sušenje. Kod sušenja je bitno da se suši u hladu i na prozračnom mjestu. Macerat nastaje tako da se osušeno bilje stavlja u maslinovo ulje gdje se ljekoviti sastojci otapaju i taj proces traje oko pet tjedana, a nakon toga je potrebno sve isfiltrirati i odvojiti od taloga. Talog se baca, a da se ne dogodi da macerat oksidira, u njega se dodaju prirodni antioksidansi CO2, ekstrakt ružmarina i prirodni vitamin E.
Bilje se macerira u staklenim posudama, a ulje se mora štititi od svjetlosti i treba biti u posudama od tamnog stakla te sve mora biti zatvoreno. Sama ekstrakcija je bolja pri višim temperaturama. Bilje se macerira preko ljeta u hladu kako bi se izbjegla užeglost ulja, osim gospine trave koja se mora macerirati na suncu kako bi se uspio otopiti njezin ljekoviti sastojak hipericin. Macerate prodaju i kao ulje, a on je isto tako baza za daljnje proizvode poput balzama, kremi i sapuna", pričaju nam detaljno postupak dobivanja svog proizvoda.
Sapun se proizvodi hladnim postupkom tako da se macerat određene biljke u palminom, maslinovom ili kokosovom ulju zagrije na 40 °C, a u drugu posudu se otopi kaustika u destiliranoj vodi. Kada se voda ohladi na 40 °C, doda se u uljnu fazu i miješa. Kada se postigne potrebna gustoća, dodaju se eterična ulja, a smjesa se izlije u kalupe. Nakon 24 h kalup se skida, a sapun reže i suši još DVA mjeseca, a onda je spreman za upotrebu. Balzami se rade od macerata i pročišćenog pčelinjeg voska, a kreme se rade od macerata, hidrolata, emulgatora i prirodnog glicerola. U većinu proizvoda stavljaju eterično ulje i onda Dražen i Ivana ambalažiraju sve proizvode.
Aromatično bilje bi se trebalo navodnjavati u ekstremnim sušnim periodima, posebno nakon berbe. "Štetnici na smilju nisu značajni, ali ipak se pojavljuju uši i moljci koji mogu prouzročiti štetu, a eventualno tretiranje treba provesti isključivo ekološki dozvoljenim sredstvima. U suprotnom postoji veliki rizik da proizvedemo ulje koje ne može proći stroge analize, a onda je šteta u velikim razmjerima. S vremenom bi voljeli posaditi 50.000 sadnica smilja i lavande od čega bi dio preradili u gotove kozmetičke proizvode, a dio bi prodali otkupljivačima", govore Dražen i Ivana.
"Ljudi bi radili, ali u Dalmaciji je problem nesređenost i rascjepkanost zemljišta. Europski fondovi imaju mjere za mlade poljoprivrednike, ali potrebno je imati dobru ideju i odabrati pravu kulturu koja se može plasirati na tržište. Mladi bi trebali biti pokretač poljoprivrede u Hrvatskoj", ukazuju na probleme.
Ističu i činjenicu da hoteli žele kompletan asortiman voća i povrća, a kod nas pojedinačno ne postoji poljoprivredno gospodarstvo koje bi moglo zadovoljiti kapacitete tržišta. Osim dostizanja kapaciteta, udruživanjem bi zasigurno smanjili i troškove proizvodnje raspodjelom mehanizacije i jeftinijom nabavom repromaterijala, a i lakše bi se aplicirali za EU fondove. LAG-ovi bi trebali više poticati ljude da stvaraju zadruge jer za to postoji velik potencijal, ali je slaba organizacija, smatraju Dežmaljevi.
Trenutno prodaju na štandu u Posedarju koji je tijekom ljeta turistički posjećen, a planiraju postaviti štand i u Starom Gradu. Dolaze do kupaca putem Facebooka, a pakete šalju poštom ili ih prodaju na kućnom pragu. Imaju stalne mušterije, a sve generacije kupuju njihove proizvode. Proizvode kupuju oni koji vole prirodno od domaći ljudi pa sve do stranih turista. Na zadnje četiri maslinarske manifestacije su osvojili zlatne medalje za maslinovo ulje.
Najprodavanija je linija kozmetike od smilja (balzam za lice i tijelo, balzam za usne, krema i sapun) te balzam od sedam biljaka. Od proizvoda imaju macerat, balzame od smilja, lavande, gospine trave, nevena, tratiničice, stolisnika, ranjenika i ostale te balzame za usne, kremu i sapun od smilja, čajeve od maslinovog lišća i kadulje, majčine dušice, ulja za sunčanje od lavande i smilja, tinkture od gaveza i koprive, serum protiv celulita. Ako budete u blizini mora, uz prethodan dogovor uvijek možete svratiti po svoj paketić prirodne kozmetike koji će uz more i sunce dodatno uljepšati vaš ten, poručuje obitelj Dežmalj.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica