Pretraga tekstova
Za dobivanje ruža duginih boja potrebni su dobro poznavanje biljnih procesa, rascvjetane bijele ruže i slastičarske boje.
Sve više ljudi u svom vrtu želi imati ruže duginih boja (Rainbow Roses). One doista postoje, ne nastaju pomoću trikova, ali daleko od toga da je do njih jednostavno doći. I za sada se, mogu jedino nabaviti rezene, za vazu. Osobom koja ih je na neki način "stvorila" mnogi smatraju nizozemskog agronoma Petera van de Werkena. Bilo je to sredinom devedesetih prošloga stoljeća i na ovu ružu mnogi gledaju kao na rezultat spoja njegova znanja vezanog uz biljne procese i cvjećarstva kojim se bavi kao hobijem. Još uvijek ih uzgaja na relativno maloj površini, no kako postaju sve traženije i njihova proizvodnja se povećava.
Riječ je o pravoj ruži čije latice nisu jednobojne već se sastoje od sedam različitih boja. I kao takva privlači sve veću pozornost ljubitelja cvijeća. Za cijenu jedne u Nizemskoj je prosječno potrebno izdvojiti pet eura.
Sjeme za ruže duginih boja nude se na prodaju i putem raznih internetskih stranica, pa de Werken savjetuje potencijalne kupce da ne nasjedaju na to, jer se ovakve ruže još uvijek mogu nabaviti isključivo kao rezani cvjetovi, ali ne i njihovo sjeme, te upozorava ljubitelje cvijeća da ne troše novac na narudžbe sjemena, jer ružu duginih boja, neće uspjeti uzgojiti.
Naime, do ovakvih šarenih ruža dolazi se patentiranim procesom bojanja, detalje koje Nizozemac Peter van de Werken ne otkriva u cijelosti, no donekle je poznato kako je baza svega rascvjetana bijela ruža, čija se stabljika po dužini mora pažljivo razrezati na nekoliko dijelova, a potom svaki dio staviti u jednu od čaša vode u kojima je prethodno rastopljena neka od jestivih boja kakve se upotrebljavaju u slastičarstvu.
Čini se jednostavno, ali vjerojatno nije. U protivnom bi većina domaćinstava u vazi imala barem jednu ružu s laticama duginih boja. Ovako, nabaviti se mogu jedino putem nekoliko nizozemskih tvrtki kojima de Werken isporučuje svoje ruže duginih boja.
Foto: pixabay.com/Free-Photos
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno . Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #pr... Više [+]
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno .
Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #priroda
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+] potpuno bezopasne. Jučer je bilo smiješno jer su na taj jedan cvijet krenula dva bumbara i ta pčela, pa su se sudarali u zraku, jedva sam ih uspjela uslikati.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ja sam bio jučer u obilasku, ima svega od oprašivaća, kod mene je tek sada počelo da se polagano gdje koji otvara, kako se koji otvori u cvat bumbari Više [+] su odmah tu. Ali nemogu uhvatiti onoga crnoga kojega sam prošle godine vidio po prvi puta u životu.