Biološku raznolikost i bogatstvo hrvatske flore tijekom 12 mjeseci u godini ne treba više ni naglašavati.
Iako studeni često asocira na sive i hladne dane, priroda nas i u ovom mjesecu zna iznenaditi neočekivanim bojama. Dok se većina biljaka priprema za zimski san, neke hrabre vrste prkose hladnoći i ukrašavaju naše vrtove, šume i livade. Biološku raznolikost i bogatstvo hrvatske flore tijekom 12 mjeseci u godini ne treba više ni naglašavati.
Naravno višestoljetni san pčelara spajanju "ledene berbe i ledenog vrcanja" neće se najvjerojatnije ostvariti, ali pčele potaknute klimatskim promjenama i u zimskim mjesecima pronalaze hranu. Doduše oskudnniju nego tijekom sezone medenja bilja, ali ipak ponekad ne izlijeću iz košnice uzalud.
Jedan od najpoznatijih cvjetova koji cvatu u studenom je šafran. Ovaj ljubičasti cvijet, poznat po svojim ljekovitim svojstvima i skupoj začinskoj vrijednosti, često se može pronaći na livadama i pašnjacima. Njegova pojava u kasnu jesen unosi dašak vedrine u inače sivilo krajolika.
U ravnicama Slavonije, gdje jesen donosi zlatne nijanse u šume hrasta lužnjaka, još uvijek možemo pronaći cvjetove krizantema u vrtovima. Ove otporne biljke svojim raznolikim bojama unose vedrinu u sivilo studenog. Uz njih, često se mogu vidjeti i zimzeleni grmovi poput božikovine s karakterističnim crvenim bobicama.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske, studeni je vrijeme kada se priroda polako smiruje. Ipak, u vrtovima i parkovima još uvijek možemo uz krizanteme pronaći pokoji cvijet maćuhice, koja je poznata po svojoj otpornosti na niske temperature. U šumama, pak, dominiraju zimzelene vrste poput jele i bora, dok se na tlu mogu pronaći gljive poput bukovače i vrganja i naravno divlji šipak i Božićna ruža (Helleborus niger).
Božićna ruža je cvijeće slično cvjetovima šipka i izgleda kao izdržljiva biljka i lako se uzgaja u posudama za poboljšanje domaćeg okruženja pa će biti ukras i zanimacija pčelama i na pčelinjaku tijekom studenog. Oleander nam ovdje cvate obično od svibnja do rujna, no cvatnja se klimatskim promjenama produžuje i do prosinca.
U planinskim predjelima Gorskog kotara, studeni donosi prve snježne pahulje. Ipak, prije nego što se krajolik zabijeli, u šumama možemo pronaći cvjetove ciklama. Ove nježne biljke svojim ružičastim cvjetovima unose dašak topline u hladne jesenske dane. Cvate od listopada do ožujka, a raste na nadmorskoj visini od 400 do 1.600 m u sijeni šumam brucijskog bora i makije, alpska vrsta ciklame i na područjima od 2.000-5.000 metara nadmorske visine.
Blaga mediteranska klima Istre omogućuje da i u studenom cvjetaju neke biljke. U vrtovima i na livadama možemo još pronaći cvjetove ružmarina. Ružmarin cvate dva puta – jednom u proljeće i tada je cvatnja najintenzivnija, drugi puta sredinom jeseni pa cvat možemo pronaći i tijekom studenog. Listovi kadulje, koja daje med iznimne kvalitete, se beru prije cvatnje u travnju, cvijet se sabire u svibnju i lipnju. Budući da joj narastu novi listovi, mogu se brati tijekom cijele godine., koji svojim mirisima ispunjavaju zrak. Uz obalu, pak, cvjetaju mimoze tijekom zime koje nam nepogriješivo cvatnjom najavljuju skori dolazak proljeća.
Naziv za grad Split dolazi od grčke riječi "aspalathos," što je naziv za biljku brnistru (Spartium junceum). Iako svojim prepoznatljivim žutim cvijetovima cvate u kasno proljeće brnistra je listopadni grm iz porodice mahunarki (Fabaceae) ima tanke, dugačke zelene listove koji su često vrlo mali i rijetki. Listovi su jednostavni, duguljasti i kopljasti pa je u ovo doba godine pomalo nepravedno zanemarena, ali je prilika da razmislite o njenoj sadnji oko pčelinjaka gdje će vašim pčelama u vrijeme cvatnje biti vrlo zanimljiva.
Njezini žuti cvjetovi bogati su nektarom, što ih čini privlačnim za pčele i druge oprašivače. Cvjetanje brnistre pruža važan izvor hrane za pčele u rano proljeće.
I u Dalmaciji, gdje je jesen toplija nego u drugim dijelovima Hrvatske, možemo pronaći cvjetove. Šećući pronalazimo poneki zaostali cvijet ciklame, vrijeska ili oleandera. Ove biljke svojim žarkim bojama unose dašak ljeta u jesenski krajolik. Uz obalu, pak, cvjetaju agave koje svojim impozantnim cvjetovima imate li sreće naići na taj prizor privlače pažnju prolaznika. Agava naime u Dalmaciji cvate obično tek nakon 10 do 30 godina rasta. Cvjetanje agave je rijedak i spektakularan događaj jer biljka cvjeta samo jednom u svom životu, nakon čega postupno umire. Cvjetanje se može dogoditi u različitim razdobljima, ovisno o vrsti agave i uvjetima gdje raste.
Iako studeni nije vrijeme bujnog cvjetanja, priroda nam i u ovom mjesecu pruža prekrasne prizore. Dovoljno je samo malo bolje pogledati oko sebe pronaći pokoji zalutali cvijet i otkriti skrivene ljepote kasne jeseni.
Tagovi
Autor