Slavonska lavanda na dalmatinskom tržištu

Dok žetva pšenice broji svoje zadnje dane, a slavonski seljaci muku muče zbog njezine otkupne cijene, ovih je dana na slavonskoj zemlji krenula - »ljubičasta žetva«, jedna od najneuobičajenijih za to podneblje, jer je riječ o berbi cvijeta lavande.

Uzgajivači lavande ne razbijaju glavu plasmanom i otkupnom cijenom. Plasman je osiguran, a prodajna cijena i više nego zadovoljavajuća. Zato ih je i u Slavoniji sve više.

Pioniri uzgoja lavande u Slavoniji, Vera i Željko Trampus, bračni par iz Belišća, na svojoj su zemlji zasadili lavandu 2005. godine. Prvih 3700 grmova posadili su na jutru zemlje. Namjeravali su tako dodatnom zaradom pojačati kućni budžet. No, lavanda se pokazala dobrim izvorom prihoda, pa su Trampusovi proširili svoj uzgoj pa danas na dva hektara imaju 17.000 grmova.
Na početku su ih svi gledali u čudu, jer su usred Slavonije posadili mediteransku biljku. Trampusovi su, međutim, ubrzo dokazali da Slavonija toj mediteranskoj biljci može ponuditi i pogodnu klimu i pogodno tlo.

»Prošle smo godine imali prinos od 3,7 tona po hektaru. Ove godine bit će još bolji. Kako sada stvari stoje, mislim da ćemo imati oko pet tona cvijeta po hektaru«, kazala nam je Vera Trampus čije je poljoprivredno gospodarstvo od Ministarstva poljoprivrede dobilo znak ekološkog proizvoda.

Dok je u kutije slagala ubranu lavandu, otkrila nam je da se prihod po hektaru lavande kreće od 3500 do 4000 eura.

Za razliku od prethodnih godina, kada su lavandu brali ručno, uz pomoć srpa, ove godine Vera i Željko modernizirali su svoju proizvodnju. Putem interneta su iz Novog Zelanda naručili stroj za branje u koji su investirali 50.000 kuna.

»To je bio odličan potez. Dok smo lavandu brali ručno, moralo nas je raditi 10 do 15 i berba je trajala oko tri tjedna. Sada, sa strojem, radi nas šestero, a berba će biti gotova za desetak dana«, govori nam Vera i dodaje kako im je to bitno olakšalo posao, jer je bilo vrlo teško pronaći nadničare unatoč dnevnici od 100 kuna, i to za rad od četiri sata na dan.
Budući da imaju svoju destileriju, sami rade i eterično ulje kojem je prodajna cijena 30 eura po litri.

»Ove godine smo iznimno zadovoljni prinosom ulja, jer je bitno veći od očekivanoga. Dok je prosjek inače litra ulja od 50 kilograma cvijeta, ove godine nam za litru treba malo više od 30 kilograma cvijeta«, ističe Željko Trampus koji je majstor od destilerije.

Eterično ulje ljudi im naručuju za kućnu upotrebu, no većinu kupe kozmetičari, aromaterapeuti te centri fitnessa i wellnessa, jer je lavanda poznata kao sredstvo za opuštanje, masažu, aromaterapiju te za ublažavanje reumatskih bolova, migrene i glavobolje.

Osim eteričnog ulja, destilacijom proizvode i hidrolat, destiliranu vodu pomiješanu s uljem, koja je vrlo korisna u liječenju kožnih bolesti. Tu je i suhi cvijet od kojeg se može spravljati čaj, a prodaju ga i u poznatim mirisnim vrećicama koje se u ormare stavljaju protiv moljaca.
»S plasmanom proizvoda nemamo nikakvih problema. Naprotiv! Zanimljivo je i da nam sve više suvenirnica s Jadrana naručuje naše proizvode, pa turisti s mora odlaze sa slavonskom lavandom«, tvrdi naš domaćin.

Zasađeno 20 hektara lavande

Danas je na području Slavonije i Baranje uz žuta polja sve više i ljubičastih. Tako ima već 17 slavonskih uzgajivača lavande, koji su mirisne grmove te tražene biljke posadili na ukupno 20 hektara. Zajedno s Trampusovima udružili su se u Klaster ekoloških uzgajivača lavande, a njihova predsjednica Vera Trampus zaključuje da će im udruživanje sigurno dodatno olakšati plasman proizvoda na tržište.

Lavanda iz Slavonije prodaje se u SAD-u i Kanadi

Budući da imaju svoju internetsku stranicu, koja im je odlična reklama, Trampusovi svoje proizvode šalju diljem Hrvatske, ali i u Švicarsku, Njemačku, Mađarsku i Češku. Upravo ovih dana javili su im se zainteresirani kupci i iz Kanade i SAD-a, te su s njima trenutačno u pregovorima o količini i cijeni. S količinom za isporuku problema neće biti jer Trampusove više nitko ne gleda u čudu, nego slijede njihov primjer.

Mala ulaganja, široka primjena

Budući da su mirisne grmove jedne od najpoznatijih aromatičnih biljaka u svijetu ljudi navikli viđati na hrvatskoj obali, najčešće pitanje Veri i Željku je - otkud ideja za lavandu u Slavoniji. »Kada sam otišla u mirovinu, suprug i ja htjeli smo se baviti nečime što ne traži velika početna ulaganja. Lavanda mi se učinila zanimljivom jer ima veliku primjenu i u medicini i u kozmetici«, kaže Vera i dodaje da »budrovka«, vrsta njihove lavande, može podnijeti temperature i do minus 25 stupnjeva Celzijevih.

Poticaji Ministarstva poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede potiče sadnju lavande. Poticaji za podizanje mladih nasada lavande iznose 14.000 kuna po hektaru. Potom se svake godine primaju poticaji od 1250 kuna za hektar, dok za ekološki uzgoj lavande poticaj po hektaru iznosi 1625 kuna.

Autor: Maja Sajler Garmaz