• Sadnja
  • 02.11.2009.

Sadnja žive ograde

  • 30.280
  • 1.458
  • 0

Oblikovanje pri sadnji

Žive ograde oblikuju se sadnjom biljnih sadnica u uzastopnom ili cik-cak redu po dužini planiranog prostora, s prekidima za prolaze ili ograde, ili zbog nekog drugog razloga. U svakom slučaju, smjer i položaj ograde treba dobro isplanirati, kako živica ne bi smetala. Obilježavanje smjera moguće je pomoću konopca i kolčića, ili pak vapnom u prahu. Pomaže nam da pri kopanju i pripremi tla za sadnju održimo željeni smjer. I pri sadnji biljaka smjer se održava pomoću konopca.

Priprema tla i dubina

Priprema zemlje sastoji se od kopanja jarka određene veličine. Dubina je uvijek ista, 50 - 60 cm, pod uvjetom da je zemlja kvalitetna. Ako je tlo iznimno siromašno, plitko i neprikladno za sadnju žive ograde, treba kopati nešto dublje i dno ispuniti kvalitetnim humusom, zrelim stajnjakom ili kompostom.
Najbolje je jarak iskopati ujesen, a sadnju obaviti čim okopni snijeg. Mraz će usitniti zemlju, pa će sadnja biti lakša i uspješnija, a i zemlja će se bolje slegnuti nakon sadnje. Kod kopanja, zemlja se ostavlja uz jarak. Neposredno prije sadnje na dno se stavlja sloj stajnjaka debljine 5 - 10 cm, zatim polovica iskopane zemlje, pa tek tada sadnica. Pogrješno je gnojivo staviti na sam korijenov sustav. Gnojivo se može staviti tek nakon što se zatrpa zemljom. Stajnjak, znači, dolazi ispod ili iznad korijena, a nikako na samo korijenje. Temeljno je pravilo sadnje - posaditi sadnice znatno prije kretanja vegetacije. što prije - to bolje. Ne treba čekati prve tople proljetne dane, već se to može obaviti između studenoga i ožujka. U tom je razdoblju svaki dan bez snijega i smrzavice povoljan za sadnju živice. To je razdoblje kad biljke miruju, i kad najbolje podnose presađivanje. Osim toga, zemlja će se bolje slegnuti nakon snijega ili laganih jesenskih kiša.
Za crnogoricu i druge zimzelene vrste vrijedi pravilo da se sadnice nakon sadnje moraju učvrstiti. Kako zimzelena sadnica ima priličnu zelenu masu a korijenov sustav još nije "srasao" s tlom, vjetar je brzo rasklima i nakrivi tako da ograda ubrzo postaje "pijana". Zato svaku sadnicu treba učvrstiti kolčićem ili na krajevima ograde postaviti čvrste stupove, a između njih rastegnuti čeličnu žicu. Žica se postavlja na 2/3 visine sadnica. Nakon toga svaka se sadnica lagano priveže uz žicu.

Rezidba

Sadnice crnogorice ili zimzelenih vrsta ne treba rezati nakon sadnje, kako se to obvezno radi s listopadnim sadnicma. To se čini tek u punoj vegetaciji i nema potrebe to obavljati u godini sadnje, već tek iduće godine, početkom ljeta. Ako su sadnice neujednačene visine, ili uopće neujednačena rasta, sadi se tako da se udružuju razvijene s razvijenima a slabe sa slabim sadnicama. Nikako ih ne treba miješati. Selekcija se ne provodi samo po visini. Često je važnije kako je razvijen korijen i debljina sadnice, od visine. Svrha klasiranja sadnica je ta da jedna uz drugu rastu ravnopravno, a ne da jače guše slabije. Dakako, prije sadnje sadnice treba pripremiti. Prvo ih treba klasirati po razvijenosti, a zatim urediti korijen. Škarama se prikrati sve predugačko korijenje okomitim rezom, kao i ono slomljeno, suho ili jače optećeno. Kako se sade uglavnom mlade, jednogodišnje ili dvogodišnje ukorijenjene reznice, odnosno vegetativno razmnožen sadni materijal, posla oko uređivanja korijena nema puno. Jedino ako se sadnice vade u prirodi, taj posao postaje značajan.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Hortikultura Uzgoj Živa ograda