• Srdašce
  • 08.05.2018. 07:30

Romantično srdašce i dalje osvaja srca, kako ga uzgojiti?

Srdašce je starinsko cvijeće pomalo zaboravljenog sjaja, te je danas malo manje zastupljeno u vrtovima i okućnicama. Nježnih rozih ili bijelih cvjetova u obliku srca oduzimaju dah svakome prolazniku, jer njihovo gibanje na vjetru daje vrlo čarobnu notu.

Foto: Pixabay/Alehandra13
  • 2.549
  • 403
  • 0

Srdašce (Dicentra spectabilis L.) pripada porodici makova (Papaveraceae). Ovo starinsko cvijeće pomalo zaboravljenog sjaja ukrašavalo je mnoge vrtove naših baka, te je danas malo manje zastupljeno u vrtovima i okućnicama. Nježnih rozih ili bijelih cvjetova u obliku srca oduzimaju dah svakome prolazniku, jer njihovo gibanje na vjetru daje vrlo čarobnu notu. Srdašce je jedna od prvih biljnih vrsta koja procvjeta u proljeće.

Porijeklom je iz istočne Azije. Višegodišnja zeljasta trajnica, naraste do visine između 60 do 90 cm, a širine između 45 do 75 cm. Listovi su perasto podijeljeni. Cvjetovi se nalaze na izduženoj i zavinutoj stabljici. Postoji nekoliko sorti srdašca, najpoznatiji su rozi i bijeli, no postoje sortimenti i crvene boje. Srdašce cvate od kasnog proljeća do ranog ljeta, ali za vrijeme hladnijeg ljeta, može ponovno procvasti.

Saditi na zaštićena mjesta 

Uspijeva na polusjenovitom ili sjenovitom mjestu, te raste na srednjeteškim i srednjelaganim tlima dobre drenaže. Može tolerirati sunčani položaj, ali u tom je slučaju potrebno tlo konstantno održavati vlažnim. Srdašce treba saditi na mjesta zaštićena od vjetra i ranog mraza, kao što su rubovi šumaraka ili na sjevernoj ili istočnoj strani blizine kuće. Odlično se uklapa kao sadnica na sjenovitim rubovima te vrtovima s puno drveća i živica. Ne preferira često mijenjanje položaja te se nakon nekoliko godina na jednom mjestu može razviti vrlo lijep primjerak biljke.

Preporučljivo je svako proljeće rasprostrijeti tanki sloj (oko 5 cm) malča kako bi se zadržala vlažnost tla i spriječila pojava korova. Razmnožava se korijenovim reznica u rano proljeće ili kada otpadnu listovi. 

Ako se cvjetovi ne uklone, razvit će se sjemenke koje će se, nakon što dozru, osušiti. Sjemenkama je potrebno dosta vremena za klijanje te zahtijevaju vlažnu stratifikaciju (izlaganje sjemena niskim temperaturama). Samoosjemenjene biljke će procvjetati za 2 do 3 godine ako se njihov rast ne ometa (presađivanje može usporiti cvjetanje za još jednu godinu ili više, iako se biljke mogu jednostavno presaditi).

Uz srdašca posadite grmovite vrste 

Nakon što prekrasni cvjetovi otpadnu, biljka prelazi u stadij mirovanja. Uz srdašca se mogu posaditi grmovite vrste poput hoste, geranijuma, paprati ili astilbe. Njihovo lišće i cvat će prekriti odlazak srdašca u mirovanje. Nakon prvog mraza, stabljike odrezati na 3 do 5 cm iznad površine tla.

Posađeno srdašce u proljeće, moći će preživjeti iduću zimu bez potrebe za pokrivanjem. U svakom slučaju, neće naštetiti ako se površina oko korijena prekrije malčem. Kod srdašca posađenog u jesen, situacija je malo drukčija. Proljetni mrazovi mogu biti dosta nezgodni, posebice ako je biljka počela nicati. Kao zaštita može poslužiti agrotekstil ili deblji sloj malča. Mlade biljke koje se uzgajaju iz reznica trebale bi prezimiti u posudama u zaštićenom prostoru.

Srdašce napada nekoliko štetnika, uši, koje ponekad napadaju cvjetove, te puževe, koji se hrane listovima.


Tagovi

Srdašce Trajnice Starinsko cvijeće Sjenovit položaj


Autorica

Martina Režek

Martina je magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a cilj joj je usavršavati se na području znanosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Gazda, di ti je novčanik?" :D Trenutak na OPG-u Stara Cesta iz Donjeg Zagona u zaleđu Novog Vinodol... Pročitaj cijelu bilješku »