Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uvezen korov
  • 29.09.2021. 09:15

Obična dikica i na hrvatskim poljima, u SAD-u je glavni korov u soji i kukuruzu

Obična dikica je u kopnenom ekosustavu isto ono što je Caulerpa taxifolia u podmorju, opasan brzo-šireći korov koji istiskuje domaće biljne vrste. Zaustaviti je ne možemo, ali naučiti kontrolirati je moramo.

Foto: Vesna Mijat
  • 3.508
  • 101
  • 0

Obična dikica korov je iz Sjeverne Amerike koji se brzo širi Hrvatskom istiskujući domaće biljne vrste. Javlja se u usjevima soje i kukuruza u sjevernoj Americi, južnoj Europi, Srednjem Istoku, južnoj Africi i drugdje. Štetno utječe na prinose riže u jugoistočnoj Aziji. Uzrokuje štete i u runu ovaca koje se strižu za vunu, te je otrovna za stoku.

Xanthium strumarium L. otrovna je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Proširila se svijetom i danas se smatra invazivnim korovom. Učestalo se pojavljuje na neobrađenim poljoprivrednim površinama i krčevinama pa je velika vjerojatnost da njenom širenju potpomaže ljudska aktivnost. Sjeme se prenosi na poljoprivrednoj mehanizaciji, putuje otpadnim vodama, a velika je vjerojatnost da je sjeme prisutno i u sjemenskim smjesama uvezenim iz različitih krajeva svijeta. U Africi se širi u krznu divljih životinja. Ovako izgleda globalizacija u botaničkom smislu.

Jednogodišnja je biljka koja može narasti i do 2 m. Stabljika je uspravna i razgranata, a listovi su trokutasto-srcasti prekriveni gustim dlakama. Cvate zelenkastim neuočljivim cvijetom koji se javlja u pazušcu peteljke lista. Plod je bockava eliptična jajasta oblika s dvije komorice. U tobolcu su dvije sjemenke od kojih jedna klije ranije, a jedna kasnije povećavajući mogućnost preživljavanja vrste. Ime xanthium dolazi od grčke riječi xanthos što znači žuto jer se iz lista dobivala žuta boja.

Otrovnost

Dikica se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini kao lijek za glavobolju i mučninu, no njena klinička upotreba ograničena je njenom otrovnošću. U pokusu provedenom na miševima, ubrizgavanjem dvije osnovne otrovne tvari iz dikice atraktilozida i karboksiatraktilozida, utvrđeno je toksično djelovanje na jetru miševa. Bodljikavi tobolci mogu izazvati alergijsku reakciju kod nekih ljudi i otrovni su za domaće i neke divlje životinje. Opasnosti od trovanja su najveće na područjima gdje nedostaje kvalitetne paše. Konzumacija sjemenki u količini već od 0,3% tjelesne mase životinje izazvat će trovanje. Veća količina izaziva i smrt. Iako su supke sjemenki ukusne, tobolce životinje rijetko konzumiraju zbog velikih bodlji.

Xanthium strumarium L. ili obična dikica    

Trovanja se najčešće događaju uz rubove rijeka i jezera gdje sjemenke brzo prokliju i tada ih životinje privučene na pojilište pojedu. Problem stvara i prirodna dormantnost sjemenki dikice koje mogu proklijati nakon dugo vremena. Znakovi trovanja se javljaju od 12 do 48 h nakon konzumacije u obliku mučnine, povraćanja, depresije, oslabljenih mišića, a ovisno o dozi može doći do grčenja mišića i nepovratnog oštećenja jetre. Preživači možda neće povraćati. Smrt nastupa nakon nekoliko sati ili par dana. Masne namirnice kao mlijeko, mast, laneno ulje su preporučeni kao protuotrov. Kako biljka razvija prave listove, otrovnost se smanjuje.

Alelopatski učinak na biljke

Velika opasnost od njezina širenja je u tome što prijeti istiskivanjem domaćih biljnih vrsta. Mladi izdanci obične dikice izlučuju otrovne tvari koje mogu utjecati na klijanje i razvoj okolnih biljaka. Njezina blizina usporava klijanje nekih žitarica (Triticum vulgare L., Hordeum vulgare L., Lolium perenne L. i  Avena sterilis L.). Herbicidno djelovanje dikice je utvrđeno na vrstama:  Amaranthus retroflexus L., Papaver somniferum L. i D. sophia.

Jedno trogodišnje istraživanje je utvrdilo da joj je lisna masa u lipnju i srpnju samo malo manje hranjiva od alfaalfe. Udio sirovih bjelančevina u tom periodu je varirao od 24 do 77 posto. Grlice i neke druge ptice hrane se sjemenkama dikice. Otrovne sjemenke sadrže oko 36,7 posto bjelančevina, 38,6 masti i 5,2 posto pepela. 

Razmnožavanje i širenje

Oprašuje se vjetrom i često je samooplodna. Vrsta se ne razmnožava vegetativno već samo sjemenom. Jedna biljka u prirodi može proizvesti od 400 do 500 tobolaca s po dvije sjemenke. Plodovi mogu plutati i održati sjemenke klijavima do 30 dana u vodi. Na taj način se šire i naplavljivanjem područja. Bodljikavi tobolci zapetljaju se u dlaku ili odjeću i prenose na veće udaljenosti. Smanjuju komercijalnu vrijednost ovčjeg runa. Sjemenke imaju velike zahtjeve za vlagom, ali mogu upiti vlagu u uvjetima visoke osmotske koncentracije. Klijavost gube nakon par godina.

Xanthium strumarium biljke proizvode dvije vrste sjemenki (termed somatic polymorphism). Od dvije u tobolcu jedna je sitnija i zgurana prema gornjem kraju tobolca. Krupnija sjemenka ima kraći dormantni period i klije obično u prvo sljedeće proljeće. Sitnija proklije kasnije u ljeto ili čak u sljedećoj sezoni i poboljšava vjerojatnost preživljavanja vrste. Klijavost je visoka oko 80 posto. Glavni je korov u soji, kukuruzu i pamuku. U susjednoj Srbiji se javlja na nasadima suncokreta, kukuruza, soje i šećerne repe.

Upotreba

Može se upotrebljavati kao ljekovita biljka. No, šteta koju uzrokuje svojom otrovnošću nadilazi za sada poznate korisne učinke.

Nekad se X. strumarium upotrebljavala za razne terapijske učinke kao protiv malarije u Indiji i neki znanstveni radovi potkrjepljuju njen kemosupresivni potencijal na plazmodij (uzročnika malarije).

Zbog sve veće pojave rezistentnosti bakterija na antibiotike znanstvenici istražuju antimikrobno djelovanje korovnih vrsta. U radu iz 2016. godine utvrđeno je da eterična ulja dikice usporavaju rast Staphylococcus aureus, Bacillus subtilis, Klebsiella pneumoniae, Pseudomonas aeruginosa, Candida albicans i Aspergillus niger. Utvrđeno je i skolicidno djelovanje protiv pasje trakavice E. granulosus. Dodatno, obična dikica djeluje i protiv nematoda: Tylenchulus semipenetrans odgovornog za propadanje agruma, Heterodera cajani, Meloidogyne javanica i drugih.

Glavni je korov u soji, kukuruzu i pamuku

Iz lišća se dobiva žuta boja. Mljevene sjemenke se koriste za dobivanje plave boje za bodypainting. Sjemenke sadrže esencijalna ulja. Osušena zelena masa dikice tjera žižak iz uskladištene pšenice. Sušeni listovi su izvor tanina.

Suzbijanje

U SAD-u obična dikica je glavni korov na nasadima soje i pamuka. U urodu soje može uzrokovati gubitke i do 75 posto. Suzbija se redovito s različitim sistemskim herbicidima apliciranim preko lista. Paljenjem se uništava odrasla biljka, ali ne i sjemenka koja ima čvrstu  ovojnicu. Kontrola njezina širenja mora biti integrirana i fokusirana na prevenciju stvaranja sjemena.

Zanimljivo je da su sjemenke nekad bile izvor hrane i za izumrlu papigu iz istočne Sjeverne Amerike, Carolina Parakeet. Moderna legenda kaže da su plodovi ove biljke poslužili kao izum za velkro (čičak traku).

Obična dikica je u kopnenom ekosustavu isto ono što je Caulerpa taxifolia u podmorju, opasan brzo-šireći korov koji istiskuje domaće biljne vrste. Zaustaviti je ne možemo, ali naučiti kontrolirati je moramo.


Fotoprilog


Tagovi

Xanthium strumarium Obična dikica Invazivna Korov Karboksiatraktilozid


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Iako nisam mislio nikad neku sliku objaviti bilo gdje, ali dirnuo me članak da mladi moraju u školske klupe da bi kao navodno učili kako se radi poljoprivreda. Evo primjer gdje se uči, pa na polju, 18 godišnji sin vuče jednoredni berač gdje... Više [+]