Pretraga tekstova
U višeosjetilnim vrtovima za osobe s invaliditetom treba saditi biljke intenzivnih boja, mirisa i teksture. Cvijeće baršunastih listova, drveće sa zvučnim treperenjem lišća, odnosno biljke sličnih staništa.
"Nije dovoljno samo živjeti", rekao je leptir. Potrebno je imati malo sunca, slobode i malo cvijeća. Slijedeći tu bajkovitu misao Hansa Christiana Andersena upravo je cvijeće kao i druge biljke u multisenzornim vrtovima, spona prilagođenog doživljaja prirode osobama s invaliditetom.
To više jer nemali dio njih zbog hendikepa ne može u potpunosti uživati u raskoši koje nam biljke daruju. Da bi se to i praktično učinilo, kaže prof. Vesna Židovec iz Zavoda za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, valja znati kojim biljkama treba oplemenjivati višeosjetilne vrtove i parkove.
Potražiti bilj(k)e sa naših prostora: kadulju, ružmarin, lavandu, bosiljak, smilje,viseće rajčice.
Najzahvalnije je za to, na ovim prostorima dostupno začinsko i aromatično bilje poput kadulje, ružmarina, lavande, smilja, bosiljka, vlasca ali i peršina, luka, visećih rajčica i jagoda kako bi gluhe odnosno slijepe, slabovidne i gluhoslijepe osobe mogle doživjeti ljepotu i govor biljaka. U vrtovima treba (po)saditi, ako je riječ o drveću, topolu koja ima šušteće listove, ali i brezu čiji zvuk djeluje poput češljanja grana.
Za višeosjetilne parkove najzahvalnije aromatično i začinsko bilje!
Grab je zahvalan jer usprkos listopadnom karakteru, u jesen dugo zadržava lišće na granama, a iskustveno su poželjne i vrbe odnosno čempresi. Kod drveća treba povesti računa i o kori stabala jer i njihova tekstura ponajprije (gluho)slijepima stvara određeni doživljaj i sliku.
Saditi cvijeće intenzivnih boja, mirisa i baršunastih teksturnih listova.
Isto je i s oblikom, veličinom i bojom listova odnosno cvijeća koje treba biti intenzivnih boja (žuta, crvena, narančasta) i mirisa, ali ibaršunastih i teksturnih listova. Višegodišnja biljka zečje uši (Stachus byzantina) je poželjna u višeosjetilnom vrtu, zbog karakterističnih listova s malim dlačicama koje podsjećaju na meko krzno. Potrebna je i stoga što privlači pčele i leptire, kao i aromatično slatkasto i medonosno smilje.
Cvjetovi pelargonije koji su kao i listovi karakterističnog mirisa odnosno petunije raznih i žarkih boja biljne su vrste koje treba posaditi u višeosjetilnom vrtu uključujući i tulipane, klinčiće, karanfile. Za osobe koje se kreću pomoću invalidskih kolica potrebno je ustrojiti povišene gredice koje su postale česta slika i u kućnim vrtovima, kao i biljke koje se mogu penjati uz žicu, rastu plošno ili uz podržavanje ( rajčica, krastavci, viseće jagode).
Kod osmišljavanja vrta treba znati koje će se vrste biljaka posaditi (cvijeće, drveće, povrtnice) kako ih valja njegovati, jesu li trajnice ili jednogodišnje odnosno dvogodišnje vrste i sl. Valja povesti računa i o načinu sadnje (sjeme, presadnice reznice), vremenu (proljeće, jesen), vrsti i kvaliteti tla odnosno biljkama koje se (ne)podnose.
Nije dovoljno samo živjeti. Potrebno je imati malo sunca, slobode i malo cvijeća.
To nije zanemarivo, jer primjerice u prirodnom zajedništvu mogu biti rajčica i bosiljak, ruže i češnjak dok su za uništavanje štetnika u vrtu poželjni neven kao i šarena i specifičnim mirisom oplemenjena kadifica. U vrtu kaže prof. Židovec treba spariti vrste sa sličnim staništima, ali i one intenzivnih boja i mirisa kako bi privlačile pčele i korisne insekte.Što je veća prirodna raznolikost, slika raja je bliža slikovito objašnjava.
U višeosjetilnom vrtu ne treba saditi ukrasno grmlje sa bodljama i iglicama ali može zaživjeti patulljasto voće poput jabuka, trešanja, višanja, krušaka odnosno ljekovita drvenasta bazga i dr. Prof. Židovec napominje da se kod višeosjetilnih vrtova mora paziti i na veličinu određene biljke odnosno na razmake, potreban im životni prostor, kao i strane s kojih se biljka sadi (osunčano mjesto). Treba poznavati vlastite želje i mogućnosti jer nemalo je biljaka koje zahtijevaju svakodnevnu skrb, kaže ona, što se postiže i upotrebom odgovarajućeg alata od škara za za orezivanje bilja, grabljica, motičice sa rašljama, kantice za zalijevanje,lopatice za supstrat(e), štihače i drugog.
Foto: kavram/bigstockphoto.com
Autorica
Više [+]
Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?
Snježana Kratz
prije 10 godina
...jeste jasminka ...istina je ....