• Viburnum
  • 08.10.2019. 13:30

Najljepše cvjetne ograde s Viburnum vrstama

Mnogobrojne Viburnum vrste formiraju prelijepe pojedinačne grmove, ali i žive ograde. Jesen je pravi trenutak za njihovu sadnju.

Foto: Pixabay/Kamracik
  • 882
  • 106
  • 0

Među ukrasnim grmljem i živom ogradom sve popularnije postaju razne vrste iz roda Viburnum. U narodu su poznate pod raznim nazivima: Viburnum, Udikovina, Hudikovina, Hudika, Udika, Piširuža, Bekovina, Žganci. Postoji oko 170 različitih vrsta koje cijele godine uljepšavaju dvorišta. Uzgajaju se kao pojedinačni grmovi ili kao živa ograda. Udikovine su vrlo atraktivne i dekorativne tijekom cijele godine. Ovisno od vrste i klime mogu cvjetati od ranog proljeća pa sve do početka ljeta. Boja listova se mijenja od zelene do crvene. U jesen dozrijevaju veoma dekorativni, intenzivno obojeni plodovi kojima se hrane mnogobrojne ptice i druge životinje.

Izuzetno lijep ukras svakog dvorišta

Većina vrsta Viburnuma formira grm koji je otporan na niske i visoke temperature. Visina grma se kreće od 1,5 do 9 m ovisno od vrste i uvjeta uzgoja. Odlikuju se zanimljivim lišćem koje se razlikuje po obliku, veličini, teksturi. Listovi mogu biti dužine 10 cm, okrugli, kopljasti, s ravnim ili nazubljenim ivicama. Boja listova je različita i mijenja se tijekom godine. Mogu biti zimzeleni ili listopadni ovisno od vrste i lokacije na kojoj rastu.

Tražite li cvjetni grm ili cvjetnu živu ogradu, onda su razne vrste Viburnuma pravi odabir. Cvjetovi su pojedinačni, sakupljeni u cvasti koje mogu biti u obliku cvijeta hortenzije, u obliku lopte ili kupolaste. Cvjetne glavice su promjera od 7 do 15 cm. Već u prosincu se na grančicama pojavljuju cvjetni pupoljci koji su intenzivno obojeni. Boja cvjetova može biti bijela, bijelozelenkasta, krem ili ružičasta. Cvjetovi su dvopolni ili jednopolni, a za dobro oprašivanje im je potrebna druga sorta. Iz oplođenih cvjetova formiraju se plodovi koji su zbog boje koju mijenjaju tijekom dozrijevanja izuzetno dekorativni. Ovisno od vrste i vremena dozrijevanja, bobice mogu biti limun žute, ružičaste, zelene, crvene, roza, ljubičaste, plave, tamno obojene, skoro crne.

Većina plodova privlači ptice u vrt i predstavlja za njih pravu poslasticu tijekom zime. Plodovi nekih vrsta su jestivi, ali postoje vrste koje u plodovima sadrže otrovne tvari. Neke vrste imaju izuzetno mirisne cvjetove.

vd
Već u prosincu se na grančicama pojavljuju cvjetni pupoljci koji su intenzivno obojeni (Foto: Pixabay/Gellinger)

Viburnum tinus

Viburnum tinus je vrsta Viburnuma koja formira grm i odlična je za formiranje živih ograda. Česta je na području sjeverne Afrike i juga Europe, područje Mediterana. Ova vrsta je veoma izdržljiva i odlikuje se sporim rastom. Tijekom vegetacije raste 40 do 60 cm. Uz redovno rezidbu formira kompaktnu krošnju. Orezuje se tijekom ljeta.

Ovoj vrsti Viburnuma odgovaraju vlažna, ali drenirana zemljišta. Dobro rastu na osunčanim mjestima, ali i u polusjeni. Podnose kisela i alkalna zemljišta.

Listovi su ovalni, tamni i sjajni. Mirisni cvjetovi su ružičasto bijeli. Cvjeta tijekom ožujka i travnja, a plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu. Cvjetovi stvaraju obilje nektara i peludi i zbog toga će privući gomilu oprašivača u vaš vrt.

Plavo-crni plodovi privlače ptice i mnoge druge životinje koji ih koriste za hranidbu. Plodovi ove vrste nisu toksični za ljude, ptice, pse, mačke i druge životinje i zbog toga se ova vrsta može uzgajati bez straha od otrovnosti plodova.

Ova vrsta je poznata u narodnoj medicini kao lijek protiv depresije koji se priprema od lišća. Plodovi su preporučivani kao sredstvo protiv opstipacije.

Ovisno o kvaliteti zemljišta, klimatskih prilika grm V. tinus može narasti od 1,5 do 3,7 m, pa čak i do 7 m. Širina grma je obično oko 2 m, a maksimalna širina 3 m. Jednoj biljci će trebati najmanje 10 godina da dostigne pun obim krošnje.

Viburnum opulus

Viburnum opulus ili Snježna lopta je jedna od najčešćih vrsta koje se uzgajaju kod nas. Vrlo često možemo vidjeti pojedinačne grmove koji krase dvorišta, ali ova vrsta može formirati veoma dekorativnu živu ogradu koja će od tuđih pogleda čuvati vaš dom i vrt.

Snježna lopta se odlikuje brzim rastom i pravi je izbor ako želite biljku koja će brzo formirati živu ogradu. Trebate znati da ove biljke imaju krupnije listove od prethodne vrste i zauzimaju veći prostor. Širina grma se kreće oko 4 m.

Listovi su ovalnog oblika i kožasti, a mali bijeli cvjetići formiraju cvjetnu loptu. Izuzetno su mirisni. Listovi u jesen postaju crveni.

Kod formiranja živice ne treba forsirati brz rast, jer će unutrašnjost grma ostati prazna. Rezidbom potaknuti razgranavanje kako bi dobili gustu živu ogradu ili grm. Također, može se uzgajati u formi drveta, ali tada traži posebnu rezidbu.

Sadnja Viburnuma

Jesen je pravo vrijeme za sadnju sadnica ovih vrsta. Za sadnju iskopati rupu u zemlji koja je pet puta veća od lončanice u kojoj je sadnica. Dno rupe ispuniti smjesom zemlje, komposta i organskog gnojiva. Kada se sadnica izvadi iz teglice potrebno je grabljicama malo rastresti korijen. Korjenova bala ima oblik tegle i samo po površini zagrebati grabljicama kako bi se korijen oslobodio. Ovako pripremljen korijen će se brže ukorijeniti. Sadnicu postaviti u središnji dio rupe i zatrpati zemljom. Visina sadnje ne smije biti ni plitka ni preduboka. Posađenu sadnicu zaliti vodom.

Kada je u pitanju sadnja živice odabrati mjesta osunčana ili djelomično u sjeni. Ta mjesta su uvijek bolja od potpuno sjenovitog mjesta. Izmjeriti dužinu ograde, od toga će ovisiti broj sadnica. Izmjeriti širinu prostora. Od tih podataka će nam ovisiti izbor vrste. Neke formiraju bujnije grmlje, a neke šire. Razmak između sadnica ovisi od izbora vrste. Ako već postoji ograda trebamo unaprijed planirati da živa ograda bude dovoljno udaljena od postojeće ograde kada se jednom formira. To će nam olakšati posao održavanja žive ograde i postojeće ograde. Također, malčiranje površine će pomoći da manje zalijevamo sadnice tijekom ljeta, a spriječit će rast korova.


Tagovi

Viburnum opulus Snježna lopta Cvijeće Uređenje vrta Dvorište Sadnja Udikovina


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi