Medonosne biljke na javne površine!

Cvijeće, ukrasno drveće i grmlje, ljekovito i razno drugo bilje tijekom godina nalazilo je na površinama OPG-a Glumpak u Bedekovčini, no stručni suradnik agronom Jurica Glumpak na OPG-u majke Biserke vječito ima raznih ideja.

Jurica je prvi koji je u Hrvatskoj progovorio o paulovniji, a sada je savjetovao majku i napustili su uzgoj gotovo svega ukrasnog grmlja i okrenuli se proizvodnji medonosnog bilja.

Kad bi nestalo pčela, nestao bi svijet

Držeći se one "kad bi nestalo pčela u vrlo kratkom roku nestao bi svijet" i zbog činjenice da su neke biljke napadale štetočine i bolesti, majka Biserka prihvatila je savjete i zajedno sa sinom Juricom apelira na pčelare da u suradnji s lokalnom samoupravom dogovaraju i predlažu projekte u kojima će medonosno bilje biti ukras, ali i korist na javnim površinama. Evo nekih primjera među biljkama u njihovom OPG-u.

Umjesto na boje, pažnju obratite na ljepotu i korist!

Evodija u vrtove, parkove, drvorede

Na prvom mjestu tu je evodija (Euvodia), medonosno drvo koje cvate već nakon četvrte godine, u srpnju ili početkom kolovoza kada ne cvate ni jedna druga biljka.

"To pčelarima i pčelama znači puno jer se pčele ne moraju zimi prihranjivati skupim šećerom koji je uostalom neprirodan za pčelu. Evodija je prirodni med i posjeduje sve što treba", objasnio je Jurica, a majka Biserka kaže da je zainteresiranost pčelara velika, ali nažalost ne toliko u Hrvatskoj, izuzev Istre i primjerice Samobora, koliko onih iz Slovenije.

Slovenija daleko ispred nas

Slovenci umjesto japanske trešnje i drugih biljaka sade evodiju. Uz to, kod te, kao ni kod daljnjih biljaka o kojima ćemo govoriti nije zabilježena nikakva alergijska reakcija, a najbolje je kupiti trogodišnju sadnicu jer do tada mora prezimljavati u plasteniku.

Nema ni nikakvog tretiranja jer ni na jednoj od vrsta koje smo spomenuli ili ćemo to još učiniti nije zabilježen ni jedan štetnik niti bolest. Važno je samo da se ne sade na močvarne terene, što znači da se mogu posaditi u vrtove, parkove, drvorede, ali ne i na plantaže u nizinskim terenima.

Sofora pogodna i za oblikovanje

Biljka koja je lijepa i korisna je i japanska sofora (Sophora japonica) koja cvate krajem kolovoza ili početkom rujna, jako je medonosna i iako je drvo, može biti i grm i pogodna za rezidbu te se od nje može formirati krošnja kakva se god poželi: kugla, stožac, krnji stožac, piramida.

Lipa, katalpa, žalosna vrba

O lipi, katalpi i žalosnoj vrbi ne treba previše govoriti osim da su i to biljke koje bi krajobrazni arhitekti mogli uvrstiti u svoje projekte koji će tako biti posebni, lijepi i korisni.

Cvjetovi crveni ili žuti poput lampiona

Kerleuterija je još jedna medonosna biljka koja može cvasti crveno ili žuto. Jako je dekorativna osobito po zimi jer ima tzv. lampione, odnosno velike grozdaste cvjetove koje pčele jednostavno obožavaju, a k tome cvate i prije evodije polovicom srpnja.

Među medonosne biljke spada i paulovnija, ali i judino drvo ili judić koje je specifično jer cvate prije listanja i izuzetno je dekorativno jer cvjetove ima čak i po kori.

Novost među medonosnom bilju

U OPG-u Glumpak može se naći i Hlovenia dulcis, jako zdravo medonosno drvo koje se može saditi na javnim površinama, a toliko je malo zahtjevna da je svatko zna posaditi. Jurica Glumpak kaže nam da ima okus ploda po bronhi bombonima, a takav okus ima i med. Plod, kad zimi padne na tlo je jestiv, a jako je cijenjen u svijetu jer je zdrav za bolesti jetre poput ciroze ili hepatitisa. Uz to, drvo je zamjena za mahagonij. Preporučljivo je da barem dvije godine prezimi u plasteniku, a iza toga može bez ikakvih problema na otvoreno.

Podsjetnik uređivačima parkova

Na kraju još jedan apel uređivačima naših parkova, drvoreda i okoliša općenito: sadite medonosne biljke na javnim površinama. Kada crtate boje sjetite se da ako nestane pčela, nestat će i svijeta!