Kada brati, a kako sušiti koprivu i koje su joj ljekovite osobine?

Rano proljeće je vrijeme za branje mnogih ljekovitih biljaka pa i koprive koja je jedno vrijeme bila zapostavljenja, ali se sve više bere i upotrebljava, posebno od doba korone kada se mnogima svijest mijenja u pogledu prehrane te konzumiranja zdrave i što prirodnije hrane.

Kopriva (Urtica dioica) je zeljasta biljka svima dobro poznata i po izgledu, a i ljekovitim svojstvima. Široko je rasprostranjena tako da raste diljem planeta, nalazimo je u Europi, Sjevernoj Americi, Africi i Aziji, od davnina se koristi kao hrana i kao lijek.

Upravo ovih dana hobisti i ljubitelji prirode ju beru na mjestima udaljenijim od prometnica koristeći je najviše za pripremu sosa ili umaka. Također se dosta koristi kao čaj, a pri tome treba znati pravilno osušiti ovu dragocjenu i ljekovitu biljku za koju se kaže - da ne žari, već odavno bi izumrla od pretjerane upotrebe ljudi.

Ljekovite osobine koprive

Ljekovite osobine ove biljke su mnogobrojne: liječi upale urinarnog trakta, stimulira rad crijeva, čaj od koprive blagotvorno djeluje na bolesti jetre i žuči, bolesti pluća, pomaže kod grčeva u trbuhu i čireva, kod tumora slezene, kod poremećaja sna i nesanice. 

Učinkovita je kod virusnih i bakterijskih infekcija i preporučuje se kao dio proljetnog čišćenja organizma. Zbog velikog postotka željeza u sebi odličan je lijek za anemiju, a zbog sadržaja kalija odličan diuretik. Osim željeza i kalija sadrži dosta kalcija i magnezija, te vitamine A, C, K, B6 i D i proteine zbog čega su i izražena njena ljekovita svojstva.

Čaj ne treba ukuhavati jer tad gubi svoje blagotvorne osobine. Može se piti tijekom cijele godine po jedna šalica dnevno preventivno.

Beru se samo vrhovi

Da bi čaj bio dobar, treba odabrati i pravo vrijeme berbe ove biljke, faza u kojoj su najizraženije ljekovite osobine odnosno onda kada ona ima najviše vitamina, minerala i ostalog. To je faza intenzivnog rasta kad je biljka još mlada u periodu od ožujka do svibnja. 

Beru se samo vrhovi do 10 cm, odnosno gornja trećina biljke jer upravo oni sadrže dosta vitamina C, željeza i drugih minerala. Dakle, mladi i sočni vršni dijelovi biljke, ali prije cvatnje. S obzirom da ima dlačice koje žare, treba koristiti rukavice, a konzumirati nakon termičke obrade.

Bilo bi dobro kad beremo koprivu da kiše nije bilo bar tri prethodna dana, kako biljka ne bi imala višak vode u sebi te kako ne bi bošlo do potamnjivanja tijekom procesa sušenja. Nije potrebno rezati ju na manje dijelove. Važno ju je pri sušenju položiti u tankom sloju, stabljiku po stabljiku, na pamučno ili mrežasto platno kako bi zrak nesmetano strujao oko svih dijelova i postepeno i pravilno ju sušio.

Povremeno ju treba okretati. Kada se prosuši, rukama se usitne samo listovi, a stabljiku bacimo. Tako osušenu biljku najbolje je odložiti u papirnu ambalažu ili platnenu vrećicu.

Ako se koristi i korijen od ove biljke koji je također ljekovit on se suši duže, a ponekad je nedovoljno sušenje samo na zraku već se njegov proces može započeti ili završiti postupno na nižoj temperaturi u pećnici na 35 do 40 °C.

Može se koristiti i kao svježi sok od koprive, krem juhe, a njena upotreba u kozmetici je također odavno poznata pa se koristi pri pravljenju raznih šampona za njegu i poticanje rasta kose.

Kopriva - gnojivo i insekticid iz prirode

Ipak, kopriva se najviše koristi kao umak ili varivo sa češnjakom, kratko obarena kao i špinat.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor