Obavijest cvjećarima
08.04.2015. 10:00
Međimurska

I ruže napadaju bolesti

Obavijest Savjetodavne službe za cvjećare i hobiste.

Foto: Gemini 2.5 Flash

Zbog iznad prosječno velikih količina oborina protekle 2014. godine, mnogi vlasnici ukrasnih ruža žale se na štete zbog jače pojave i razvoja biljnih bolesti, radi kojih je već sredinom ljeta uništeno više od 50 % lisne površine.

Ruža (Rosa spp.) je, kao malo koja vrsta ukrasnog bilja, napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade, ako ne planiraju mjere zaštite, često ostanu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije je potrebno barem dva puta mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti: npr. zvjezdaste pjegavosti (Marsonina), pepelnice (Sphaerotheca), hrđe (Phragmidium), plamenjače (Peronospora), sive plijesni (Botrytis), grinje (Panonychus) i štetnih kukaca (Aphidae). Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalnom ili mediteranskom području), pojava štetnih organizam na njima je različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od neželjenih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu. U pravilu sparno i vlažno vremensko razdoblje (povremene oborine, vlažnost zraka veća od 75 % i temperature u rasponu od 8° do 28°C) pogoduju jačoj pojavi biljnih bolesti. Nakon prohladno-vjetrovitog razdoblja koje je obilježilo kraj ožujka i prvi tjedan ovoga travnja, u drugome djelu ovoga tjedna očekujemo smirivanje i porast noćnih i dnevnih temperatura zraka. Kako su ruže već iz zimskih pupova potjerale mlado lišće i započele s rastom novih izdanaka, najkasnije od sredine travnja, preporučujemo početi s mjerama zaštite od najvažnijih štetnih organizama.

Tablica 1. Fungicidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća (ruža) u Republici Hrvatskoj:

Djelatne tvari	Pripravci	Primjena (%)	Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:
azoksistrobin	Quadris, Ortiva	0,075-0,1 %	hrđe i pepelnice
fenheksamid	Teldor SC 500	0,1-0,15 %	siva plijesan
fludioksonil & ciprodinil	Switch WG	0,08-0,1 %	siva plijesan
M-metalaksil & mankozeb	Ridomil Gold MZ	0,25-0,3 %	plamenjače
Al-fosetil	Aliette Flash	0,3 %	plamenjače
pirimetanil	Pyrus	0,25 %	siva plijesan
bakar	Kupropin	0,3-0,75 %	pjegavost i palež
penkonazol	Topas 100 EC	0,025 %	pepelnice
propamokarb	Previcur, Proplant	0,3 %	plamenjače
trifloksistrobin	Zato 50 WG	0,015 %	pepelnice
metiram	Polyram DF	0,25 %	hrđe, plamenjače
Dopuštenje za cvijeće (općenito):
folpet	Folpan, Futura	0,2-0,25 %	pjegavosti
kaptan	Captan, Merpan	0,25-0,3 %	pjegavosti
sumpor	Chromosul i dr.	0,2-0,35 %	pepelnice

Tablica 2. Insekticidne i akaricidne djelatne tvari dopuštene za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema u Republici Hrvatskoj:

Djelatne tvari	Pripravci	Primjena (%)	Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:
pirimikarb	Pirimor WG 50	0,06 %	lisne uši
alfa-cipermetrin	Fastac, Direct	0,012-0,018 %	štitasti moljac, tripsi
pimetrozin	Chess WG	0,06 %	štitasti moljac, lisne uši
tiametoksam	Actara 25 WG	0,02 %	lisne uši, štitasti moljci
tiakloprid	Calypso 480 SC	0,025 %	lisne uši
lufenuron	Match EC 050	0,1 %	tripsi
metoksifenzoid	Runner SC	0,04-0,05 %	gusjenice sovice
abamektin	Vertimec, Kraft EC	0,075-0,1 %	tripsi, grinje, mineri
piretrin	Kenyatox Vede EC	0,07-0,08 %	tripsi, štitasti moljci
Dopuštenje u ružama:
tau-fluvalinat	Mavrik 2F	0,02 %	lisne uši
imidakloprid	Confidor 200 SL	0,05-0,1 %	lisne uši

Iz tablica je vidljivo da ruže napada veći broj bolesti i štetnika, stoga je važno prepoznati njihov napad i odabrati dovoljno djelotvorne pripravke. Pridržavajte se priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr

Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Ukrasne ruže Biljne bolesti Zvjezdasta pjegavost Marsonina Pepelnica Sphaerotheca Hrđa Phragmidium Plamenjače Peronospora Siva plijesan Botrytis Grinje Panonychus Štetni kukci Aphidae Quadris Ortiv

Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.