I Hrvatska je postala dio europske kampanje #nisamkorov, o čemu je riječ otkriva Vrtlar Kruno

I kad su najviše temperature i zemlja puca od suhoće, ono na što uvijek možeš računati je korov. Naći će svoj put, pokrit će zemlju i još jednom dokazati koliko život nikad ne smiješ podcijeniti.

Ovih dana na vrtu jedino uklanjam slak, a sve ostalo što je niknulo kroz malč, jednostavno ostavljam da radi sjenu, da stvara vlagu, cvjetovima privlači oprašivače i čuva povrće. Dalo bi se od korova štošta naučiti, zato je poznati hortikulturist Kruno Pekas poznatiji kao Vrtlar Kruno, odlučio u Hrvatskoj malo proširiti jednu europsku kampanju zanimljivog naziva "Nisam korov“.

“Zadnjih 13 godina živim u Berlinu i tu sam ovu sjajnu kampanju i vidio. Kad sam u Njemačkoj onda po ulici pišem nazive biljaka na njemačkom i koristim njemački hashtag #krautschau. Kad sam u Istri pišem naravno na hrvatskom. A kredu uvijek nosim sa sobom!”, kaže Kruno koji godinama proučava samoniklo bilje i oduševljen je njegovom svestranošću.

Kampanju započeo francuski botaničar

Kampanjom koju je započeo francuski botaničar Boris Presseq 2019. godine želi se umanjiti posljedice takozvanog biljnog sljepila koje ima duboke korijene u kulturi. Naime, dok se životinje kreću i na taj način privlače pažnju, biljke su samo kulisa. Presseq je ispisivanjem naziva biljaka koje vire iz pukotina po ulicama i zidovima htio skrenuti pažnju na njihovu važnost.

"Korovi su važni u svim biološkim procesima koji se odvijaju nama ispod nogu, u tlu, na tlu i iznad njega", ističe Kruno. Mnoge divlje pčele i puno biljnih vrsta sasvim uspješno žive u urbanim sredinama i tu je njihov dom. I njima su potrebne biljke kao izvor hrane i zato im moramo omogućiti životne uvjete i poticati gradsku bioraznolikost.

"Divlje pčele samice grade gnijezda u tlu ili pak u trulim deblima poput naše najveće divlje pčele crne drvarice“, pojašnjava. 

Mnoge biljne vrste ovisne su o točno određenim oprašivačima i njihovim uništavanjem uklanjamo izvor hrane kukcima. Primjerice, navodi Kruno, bršljanova svilena pčela (Colletes hederae) specijalizirana je za cvijet bršljana! A bršljan da bi procvao, treba potporanj za penjanje i oko 7 godina da bi dosegao razvojni stadij kada počinje cvasti. I zato, bršljan ne bismo smjeli uklanjati sa fasada ili visokih stabala.

Bršljanom do gradske bioraznolikosti 

I dok se sve glasnije priča o važnosti gradske bioraznolikosti i kako neki europski gradovi zbog toga izbjegavaju košnju u travnju i svibnju, u Hrvatskoj se "zapuštene“ gradske livade odmah smatra neodgovornim ponašanjem vlasti.

“Danas toliko govorimo o važnosti oprašivača i bioraznolikosti te važnosti vegetacije u urbanim sredinama, ali izgleda da to nitko ne shvaća ozbiljno. Gradovi bi trebali uvesti suvremeni ekološki načina održavanja javnih površina kakav se prakticira u Europi. Od uvođenja koncepta 'grad spužva', izrade katastra gradskih stabala i njihove zakonske zaštite, sve do obustave košnje u travnju i svibnju”, spominje Vrtlar Kruno.

Kampanja #nisamkorov je trajna i svatko joj se može pridružiti, jer se zahvaljujući raznim aplikacijama danas biljke dosta precizno mogu identificirati. Zato kad šećete gradom ponesite komadić krede sa sobom i označite biljčicu koja viri iz pukotine kako biste joj dali nagradu za upornost i borbenost, a možete je, pritom i malo zaliti ako sa sobom nosite bočicu vode.

Fotografiju s nazivom biljke i lokacijom objavite na društvenim mrežama s hashtagom #nisamkorov, ili engleskom inačicom #morethanweeds ili pak njemačkom #krautschau. Na taj će način oznaka koju ispere prva kiša ostati trajno sačuvana. A možda time i svi malo progledamo kad je samoniklo bilje u pitanju.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor