• OPG Gabrijel
  • 20.08.2019. 07:30
  • Zagrebačka, Zetkan

Da dospiju do Svih Svetih, na OPG-u Gabrijel s krizantemama imaju pune ruke posla

U plastenicima obitelji Gabrijel ovih je dana radno jer pripremaju se krizanteme, margarete, špine i drugo cvijeće za blagdan Svih Svetih. Sadnice se dobro njeguju, ali i zamračuju kako bi im se produžila noć, a one rastom dospjele do 1. studenog.

Foto: arhiva Marije Gabrijel
  • 1.486
  • 589
  • 0

Iako se blagdan Svih Svetih čini još daleko, cvjećari ponajprije uzgajivači krizantema, špina, margareta i sličnog cvijeća ovih dana imaju pune ruke posla. Tako je i u plastenicima Marije Gabrijel (41) iz mjesta Zetkan u Zagrebačkoj županiji, koja uzgaja spomenuto cvijeće, a od ove godine krenula je i s uzgojem maćuhica. U tri (o)manja plastenika od oko 80 četvornih metara, OPG Gabrijel koji glasi na njezinog svekra Berislava, broji oko četiri tisuće krizantema (bijele, žute) i oko dvije tisuće miješanog cvijeća.

"Prije tri godine krenula sam s uzgojem krizantema ponajprije zbog ljubavi prema cvijeću, a i vidjela sam da u našem kraju takve vrste ponude baš i nema", kaže nastavnica frizerske prakse u jednoj srednjoj školi.C vijeće oduvijek voli, a nemalo se o njemu raspitivala i kako kaže zagledala kod susjede Stanke koja joj je u tom segmentu bila i svojevrsni mentor. Kako bi blagdanska ponuda krizantema bila spremna za 1. studenog, radova je ovih dana u plastenicima Gabrijelovih napretek.

Nakon sadnje slijedi "mračenje” biljaka

Sve u naravi počinje 4. srpnja kada se sadnice biljaka posade u zemlju, u gredice (zalijevaju se kap na kap), a nakon mjesec dana kada posađene biljke imaju po šest pari listova na svakoj sadnici, slijedi druga faza uzgoja tzv. "mračenje". To znači, objašnjava naša sugovornica, da preko biljaka dolaze željezni lukovi, a potom se preko sadnica navlači crno-bijela folija (crna je ispod, bijela je odozgo). Bijelom se ne privlači svjetlost odnosno crna biljkama stvara dojam noći, što im je potrebno za brži rast.

Od 4. kolovoza, pa sljedeća četiri tjedna od 18 sati do osam ujutro, krizanteme se pokrivaju. Moraju imati deset sati mraka kako bi razvile pupove, a u međuvremenu im se optrgavaju manji izdanci kako bi ostali oni najčvršći. Oko cvijeća se mora i stalno plijeviti, posebice, kaže naša sugovornica uporni puzajući "crijevac”. Voli to cvijeće i korovišna ambrozija koja raste čak i u plastenicima vjerojatno zbog sjemena koje "doleti” zrakom. Ima oko biljaka i drugih visokih korova pa posla u plastenicima obitelji ima dosta, a obavljaju ga, kako supružnici tako i svekar Berislav i svekrva Biserka. Kada krizanteme dobiju pupove u rujnu mjesecu odnosno nakon mračenja, na njima izbija više pupova.

Krizanteme su kod nas vezane uz blagdan Svih Svetih, a u Kini, primjerice, za svadbene svečanosti (Foto: Pixabay/chengpeng1978)

Ostavlja se onaj u sredini, najčvršći dok se manji uokolo optrgavaju kako ne bi središnjem oduzimali energiju. Da se na krizanteme ne navlači folija, one ne bi dospele do 11. mjeseca, već bi se vrijeme završetka njihovog uzgoja produžilo čak do siječnja. Oko špina i margareta manje je posla, jer se one mrače do tri tjedna (ovisno o vrsti).

"Kod margareta se pri uzgoju drukčije čini nego što je to slučaj sa krizantemama, jer se njima trgaju baš vrhovi kako bi margarete dobile male i nove izdanke na jednoj sadnici, a sve s ciljem više cvjetova", objašnjava njihov uzgoj.

Krizanteme zapostavljeno cvijeće

Ističe kako kako je kupovina tog cvijeća kod nas zapostavljena, jer ga iza 1. studenog gotovo nitko i ne traži. U inozemstvu situacija je drukčija, pa je primjerice u Kini i SAD-u to cvijeće karakteristično za svadbene svečanosti, a u nordijskim zemljama, ali i Njemačkoj takvim se buketima itekako oplemenjuju unutarnji prostori. Krizanteme na veliko prodaje po sedam, a na malo po deset kuna po komadu ovisno o veličini cvijeta (ima ih različitih promjera). Špine i margarete beru se i slažu u buntove (pazi se da su približno jednaki), a jedan bunt OPG prodaje po dvadesetak kuna. Cijenu regulira i uvoz koji je kod nas aktualan, na uštrb domaćih cvjećara.

Kada je o bojama riječ, doznajemo da su prošle godine ponajviše bile tražene bijele i žute (nešto ih je teže uzgojiti a podložnije su i bolestima) a pretprošle je bolje išlo sitno cvijeće. O tome uzgaja li multiflore gospođa Marija niječno odgovara jer drukčija je kaže za njih procedura, a njen je odabir ionako pao na krizanteme. Sadnice pribavlja od uzgajivača iz bjelovarskog kraja koji ima dobru robu, a po komadu stoje od jedne do 1,20 kuna. Poticaje u svojem cvjećarstvu ne prima od nikoga, izuzev što su joj dio sredstava dali u zadruzi.

Plastenike izradio suprug Mario 

Puno je truda uložio u posao oko cvijeća i suprug joj Mario, koji je sklon tehničkim vještinama pa su plastenici njegovih ruku djelo. Da tako nije, više bi novaca bilo utrošeno za cvjećarstvo naše sugovornice. Krenuli su kaže s jednim plastenikom, došli su na tri, a sada su se upustili i u maćuhice, oprezno doduše ali s vjerom u uspjeh. Ponosna je naša sugovornica na sve što su stvorili od "svojih ruku” a uključuje to i sistem navodnjavanja kojeg je opet ustrojio njezin suprug. Imaju cisternu od tisuću litara vode oplemenjenu sustavom cijevi "kap na kap”.

Krizanteme kaže ne podnose zalijevanje po lišću, a na ovim se vrućinama i one pate. Stoga ih, kada je potrebno, na dan zalijevaju i do tri puta odnosno po nižim temperaturama to smanjuju. Kako biljke napadaju i bolesti, sprječavaju ih preventivno fungicidima i insekticidima.

Puževi su dosta nasrtljivi, a krizanteme napadaju i lisne uši, smeđa odnosno bijela hrđa koja je i pogubna za to cvijeće, jer gdje ona dođe uništeno je sve: od ploda do stabljike. O tome kakva je situacija s berbom cvijeća, Marija kaže kako im to uglavnom obavlja obitelj, prijatelji i pokoji susjed. "Sve ovisi o narudžbi cvjećara koji "svesvetsko" cvijeće, kako ga mi ovdje zovemo, traže oko tjedan dana prije blagdana”, kaže gospođa Marija. Dodaje kako poslije berbe krizantema plastenike u pravilu čisti, dezinficira, počupa preostalo korijenje biljaka, prefreza se tlo i potom se zatvaraju. Prošle je godine ipak nakon cvijeća posadila matovilac koji voli kiselo tlo, a ima ga nakon krizantema odnosno biljka je to koja dobro podnaša zimu. 


Fotoprilog


Tagovi

Marija Gabrijel OPG Gabrijel Krizanteme Uzgoj maćuhica


Autorica

Snježana Kratz

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi