Cvjetna rapsodija na tisuću kvadrata plastenika

Nemoguće je proći pokraj štanda OPG Golik na osječkoj tržnici i ne primijetiti ovu šarenu rapsodiju krizantema i ostalog cvijeća. Marljivi Damir naporno radi i proizvodi razne vrste cvijeća tokom cijele godine te se samo takvim trudom može doći do kvalitete, stalnih mušterija, a samim time i do uspjeha.

U obiteljskoj tradiciji cvjećarstvo postoji već 30 godina. Nositeljica OPG Golik je punica, a gospodin Damir je njegov član koji se aktivno bavi cvjećarstvom oko 15 godina. U radu najviše sudjeluju supruga, on i punica, a pošto ne mogu sve sami - moraju tražiti i pomoć tijekom sezone.

Imaju na 1.000 kvadrata dva plastenika od kojih je svaki 500 kvadrata. Na otvorenoj površini imaju oko 700 kvadrata cvijeća. Vani im je trenutno veći dio krizantema, a u sezoni većina cvijeća bude unutra.

Administracija se zaoštrila zadnjih godina

Redovno koriste preventivnu zaštitu te prskaju sredstvima protiv bolesti i nametnika, ali i poslije, ako se primijeti da se pojavila neka bolest - što ovisi o temperaturi i vlazi. Gospodin Damir kaže kako svaka godina nosi svoje poteškoće. Navodnjavaju krizanteme iz svoga bunara sistemom kap po kap, a ostalo zalijevaju ručno. Da bi cvijeće lijepo izgledalo biljke prihranjuju gnojivima u fazi razvoja i do šest puta. U početku se prihranjuje sa viškom dušika, fosfora i kalija, a pred kraj vegetacije sa prihranjuje sa viškom kalija za cvatnju.

Damir primjećuje da se administracija zaoštrila zadnjih godina i pošto smo u Europskoj uniji, moraju se plaćati neke licence za cvijeće, ali su se naučili prilagodili tržištu i podređivati njihovim zakonima. Plaćaju sezonske radnike koji rade na markicu koja se zalijepi u knjižicu i plati se porez državi od 22 kn, a radnicima ide dnevnica od 15 kn/h.

Mladi zbog užurbanog načina života manje kupuju cvijeće

Mladi se nastavljaju baviti cvjećarstvom samo u slučaju ako im se obitelj prethodno bavila tom proizvodnjom, a rijetko se novi upuštaju u bavljenje ovim poslom, kaže Damir. Ne bave se previše marketingom i prodaju cvijeće samo na tržnicama. Cvijeće više kupuju starije generacije ljudi, jer mladi imaju dosta užurbani ritam života, pa nemaju toliko vremena da dolaze kupovati cvijeće na tržnicu.

Široki asortiman cvijeća tijekom cijele godine

Prvo kreću krajem siječnja sa sadnjom jaglaca i maćuhica koje su proljetnice. U ponudi od proljetnica još imaju: tratinčice, potočnice, ranunculus i nešto anemona koje se prodaju do razdoblja Uskrsa. Nakon toga kreće prodaja ljetnica (pelargonije, muškatli i kadife) koje su posadili dva do tri mjeseca ranije te pred kraj sezone imaju fuksije i vinke. Od trajnica imaju karanfile i druge sadnice koje se prodaju u proljeće i kasnu jesen. Sezona im aktivno prestaje 15.7., pa sve do 1.9. imaju pauzu.

Sade nakon Svih Svetih jesenske maćuhice koje prezime i prodaju se na proljeće, a proljetne maćuhice se sade oko 15.8, pa se mogu sada prodavati. One ne vole previše topline i preko ljeta ne mogu preživjeti, ali prezimiti mogu u plastenicima i griju se na temperaturi 2 do 3 stupnja, kao i ostale proljetnice.

Krizanteme već u ponudi na tržnici

Ima 3.000 lončanica krizantema i veći dio uspije prodati na tržnici, a ostatak se proda na osječkim grobljima. Tijekom sezone imaju i do 30 biljaka na štandu. Kaže da bi se trebao imati širok asortiman cvijeća da bi se moglo opstati. Krizanteme multiflora su posađene već krajem svibnja, iako se mogu saditi sve do kraja srpnja. Bolje im je na otvorenom te ih se posloži van i stavi na kapaljke i prihranjuje te ih se treba ponekad pokriti i treba im dati mjesta da budu lijepo oblikovane.

Krizanteme grandiflore su zahtjevnije za proizvodnju, jer moraju biti pod najlonom i ne mogu biti na otvorenom kao multiflore i moraju se zamračivati 15 do 20 dana da bi procvale u određeno vrijeme. Mrače se popodne preko ljeta, a ujutro im se produžuje mrak. Moraju se prskati sa usporivačem rasta da ne odu previsoko i moraju se čistiti pupovi da bi cvijet bio krupan.

Vrapci najviše vole jaglace i maćuhice u proljeće

Uspije živjeti od cvjećarstva i samo se time bavi, priča Damir. Osim na tržnici ima uvijek posla i kod kuće te se dosta vremena mora posvetiti tome, ako se želi uspjeti. Dok sam bila na tržnici imala sam priliku vidjeti vrapce kako grickaju cvijeće. Kaže Damir kako vrapci najviše vole jaglace i maćuhice u proljeće. Obrube cvjetove i jedu latice, jer vode slatko, a znaju pojesti i ostalo što ima u ponudi na tržnici. Nema lijeka za njih, jer su uvijek prisutni domaćini.