Stare vrtove su krasili božuri, a na njihovu ljepotu ni danas nismo ravnodušni. U svijetu postoji preko 3.000 različitih božura koji se odlikuju različitom obojenošću. Mogu biti jednobojni ili u kombinaciji boja, veličinom cvijeta, jednostrukim i punim nizom cvijetnih latica. Stalno se pojavljuju nove sorte božura koje plijene svojom ljepotom.
Međunarodna stručna društva svake godine nagrađuju najljepše i najkvalitetnije sorte. Da bi uzgajivači božura dobili nagradu, njihovi kultivari trebaju ispuniti određene zahtjeve. Osnovni zahtjevi su da cijela biljka lijepo izgleda i da ima lijepe cvjetove. Na cijeni su i kultivari koji se odlikuju i drugim osobinama: otpornost na bolesti i napad štetočina, postojanost tijekom kišnog razdoblja. Posebna pažnja se poklanja čvrstoći i stabilnosti stabljike.
Tako Američko društvo za božure American Peony Society dodjeljuje zlatnu medalju izuzetnim kultivarima, a britansko Kraljevsko društvo za hortikulturu Royal Horticultural Society dodjeljuje nagradu za iznimna dostignuća "Award of Garden Meriti".
Smatra se da potječe iz Kine
Božuri pripadaju rodu Paeonia. To su trajnice koje rastu u prirodi u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi. Smatra se da potječu iz Kine. Najčešće su grmoliki, ali mogu biti i drvenasti. Na istom mjestu mogu ostati duži niz godina. Kod nas se najčešće uzgajaju u formi grma koji dostiže visinu od 80 do 100 cm. Korijen božura prodire u tlo od 60 do 90 cm. Listovi su u obliku režnjeva. Cvjetovi mogu biti promjera od 12 do 17 cm s jednim redom latica, polupuni i puni koji izgledom podsjećaju na ruže.
Boja cvjetova može biti različita: bijela, crvena, žuta, ljubičasta, roza, boja pudera. Cvjeta u razdoblju travanj-svibanj. Razdoblje cvjetanja božura ne traje dugo, ali se može produžiti sadnjom različitih kultivara. Grm starijeg božura može prekriti i 1m² površine.
Razmnožavanje i sadnja božura
Najbolje je božur razmnožiti dijeljenjem korijena. To se radi tijekom jeseni. Korijen se izvadi iz tla, opere i pažljivo nožem razdijeli. Pri tom procesu treba obratiti pažnju da svaki dio ima tri vegetacijska vrha. Samo ćemo tako osigurati da božur lijepo cvjeta. Ukoliko razdijeljeni dio ima samo jedan vegetacijski vrh, cvijetat će tek nakon nekoliko godina.
Božur se može posaditi i tijekom proljeća. Tada se sade božuri iz saksija koje smo tijekom jeseni razdijelili.
Nakon precvjetavanja se mogu uzeti reznice iz kojih ćemo dobiti nove biljke. Kod drvenastih sorti kalemljene se obavlja tijekom kolovoza. Ovakvi načini razmnožavanja osiguravaju daljnje uzgajanje idetičnog kultivara tj. sorte.
Božur se može razmnožiti iz sjemena, ali tada dobivamo novu sortu koja će cvijetati nakon pet godina od sjetve. Sjetva se obavlja tijekom kolovoza, a niču tijekom proljeća.
Sadnja se obavlja u rupe koje se iskopaju tjedan dana prije sadnje. Dimenzije sadne rupe su 60x60x60 cm. Na dno rupe staviti sloj šljunka, pijeska ili polomljene cigle kao drenažni sloj. Razmak sadnje je 70 do 90 cm, ovisno o sorti. Božuri vole sunce i traže najmanje 5 h osunčanosti da bi cvjetali. Božuri vole tlo neutralne rekacije ph 6 do 6,6. Imajte na umu da božur ne voli preduboku sadnju. Vegetacijski vrh korijena treba biti 3 do 4 cm ispod površine tla.
Kod sadnje u proljeće posudu s božurom držati kraće vrijeme u hladnijem prostoru sa slabijim osvjetljenjem. Krajem travnja ili početkom svibnja, ovisno o vremenskim prilikama, božur presaditi na stalno mjesto.
Čak i kad se sadnja dobro obavi, treba proći 2 do 3 godine da se božur dobro ukorijeni da bi cvjetao.
Njegovanje božura
Božur treba redovno gnojiti i umjereno zalijevati. Ne voli kišu i previše vlažan supstrat. Nakon precvjetavanja ukloniti sve osušene dijelove kako ne bi došlo do akumuliranja uzročnika bolesti i štetočina. Može se božur koji prezimljava posuti šakom kvalitetnog pepela od drveta.
U prvoj godini nakon sadnje treba ukloniti sve cvjetne pupoljke koji se pojave kako bi se biljka što bolje razvila i ukorijenila. U drugoj godini odstranjuju se svi postrani pupoljci i ostavlja 1 do 2 pupoljka na biljci koji će cvjetati. U trećoj godini se bočni pupoljci odstranjuju, ali se ostavlja veći broj pupoljaka po biljci. Manji broj pupoljaka znači da će biljka imati krupnije cvjetove.
Tijekom vegetacije božur treba umjereno zalijevati, ali ne pretjerivati. Tijekom kišnih ljeta podložan je bolestima. Već nakon topljenja snijega u proljeće božur treba pognojiti.
U razdoblju cvatnje redovno uklanjati ocvale cvijetove.
Bolesti i štetnici božura
Od bolesti na božuru se javljaju trulež i uvenuće. Pojava ovih bolesti se intenzivira kada je tlo prevlažno i u kišnom razdoblju. Ove bolesti izazivaju gljivice iz rodova Botrytis i Verticilium.
Gljivica čađavica se često naseljava na božuru, jer u pazušcima listova i na cvjetovima božur izlučuje mednu rosu koja predstavlja idealnu sredinu za razvoj gljivice.
Od štetnika, božur često naseljavaju lisne uši, grinje, dok korijen napdaju nematode. Dlakava buba ili dlakavi ružičar je još jedan štetnik koji čini štetu i uništava cvjetove božura.
Foto: Pixabay/petrafaltermaier
