Pretraga tekstova
Borač je nezahtjevna biljka otporna na hladnoću i visoke temperature. Koristi se u narodnoj medicini. Privlači pčele i po hladnom vremenu. Poboljšava okus povrća.
Borač (Borago officinalis) je biljka izuzetnih karakteristika. Smatra se da je porijeklom iz Sirije, a već su ga Rimljani poznavali, cijenili i širili. Arapi su ga donijeli u Španjolsku. Danas je je borač široko rasprostranjen u prorodi, uzgaja se i plantažno. U narodu je poznat pod različitim nazivima: borač, boreč, boražina, buražina, buraž, krastavica, volovski jezik.
Ova jednogodišnja, zeljasta biljka formira donje listove u obliku rozete, rub lista je ravan. Cijela biljka je dlakava. Stabljika je šuplja i dostiže visinu od 30 do 60cm. Cvjetovi su plavi s dugim peteljkama i veoma su dekorativni. Cvjeta od lipnja do listopada, sve do prvog mraza. Cijela biljka se odlikuje blagim okusom i mirisom krastavca. Sadrži oko 25% sluzi, vitamin C, limunsku kiselinu, malo eteričnih ulja, tanina, saponina i drugih tvari.
Borač spada u nezahtjevne biljke, skroman je u svojim zahtjevima. Otporan je na hladnoću, na visoke temperature. Dobro raste u zemljištu neutralne ph reakcije. Često se javlja na zemljištima bogatim dušikom. Sije se na dubinu 1,5 do 2cm. Niče nakon 7 do 10 dana. Sjetva se obavlja na međuredni razmak 25 do 35cm i razmak u redu od 10 do 15cm. Na 10m² treba osigurati 25 do 30g sjemena.
Sjetva se u proljeće može obavljati sukcesivno u razmacima 2 do 3 tjedna kako bi se osigzurala opskrba mladim listovima. Sjeme posijano početkom kolovoza osigurat će berbu listova u rujnu. Na lošem zemljištu treba ga prihraniti 2x u tijekom vegetacije. Ako su ljeta presuha treba ga redovno zalijevati, ako želimo dobru berbu listova, i pored otpornosti prema suši.
U vrtu ga treba posaditi na mjesto gdje će se nesmetano moći samozasijavati. Poslije nicanja može se lako presaditi na željeno mjesto.
Sakupljanje sjemena nije jednostavno. Sjeme sazrijeva nejednako i samo otpada sa biljke. Zbog te osobine je potrebno ispod biljke staviti platno (agrotekstil) i poslije sjeme sakupiti. Ovo je moguće samo po suhom vremenu.
Listovi se beru neposredno pred cvjetanje, a cvjetovi u periodu cvjetanja. Suši se u tankom sloju u hladovini. Prinos listova je do 3t/ha. Za 1kg suhih listova potrebno je skupiti 4 do 5kg svježih listova.
Zahvaljujući blagom okusu i mirisu krastavca borač se dosta koristi u gastronomiji. Od mladih listova borača prave se salate, umaci ili se koriste u pripremi sirnih namaza. Stariji listovi se koriste u pripremi variva, fila za pite. Od njega se pravi odlična limunada. Cvjetovi se koriste u čajevima, za dekoraciju jela, mogu se čuvati kandirani, dodavati u voćne kupove.
Uzeti 2 glavice zelene salate, jednu glavicu crvenog luka. Mladi listovi boreča se dobro operu, sitno isjeku i doda jedna žlica u salatu. Listove zelene salate isjeći, a luk narezati na polukružne šnjitice. Dodati sol, ulje, limunov sok ili ocat, biber po želji i dobro promiješati.
Cvjetove borača brati kada je suho vrijeme i očistiti od peteljki i lapova- zelenih listića. Bjelance umutiti da se razbije i malo zapjeni. Umakati pojedinačne cvjetove u bjelance i posuti šećerom u prahu koji je prethodno prosijan. Višak šećera otresite. Ovako pripremljene cvjetove ostaviti da se osuše. Čuvati hermetički zatvorene. Mogu se koristiti za ukrašavanje slatkiša.
Borač je biljka koja se od davnina koristi u narodnoj medicini. Upotrebljava se protiv upala, kašlja, umanjuje reumatske bolove, umiruje i blagotvorno djeluje na san. On je izuzetan diuretik, mnogo jači od peršina. Treba ga koistiti kratkotrajno i pod medicinskim nadzorom. Koristi se za čišćenje krvi, jačanje srca, jačanje živčanog sustava.
6 do 8 listova borača preliti vrelom vodom i ostaviti da odstoji 15 do 20 minuta. Ovaj čaj koristi se kod bolova u grlu, poboljšava cirkulaciju, dobar je diruetik i sedativ.
Jednu žlicu borača preliti sa 2,5dl vode i poklopiti. Ostaviti desetak minuta i piti 2 puta tijekom dana. Čaj se pije tijekom jedniog tjedna, ne više zbog svog snažnog djelovanja.
Od borača se može praviti ulje, vino i mnogi drugi proizvodi. Koristi se i u kozmetičke svrhe, protiv akni i za čistiji ten.
Borač je u vrtu odlična biljka zaštitnica. Izuzetne rezultate pokazuje kada se posadi u zasad jagode. On sadnice jagoda štiti od kukaca i uzročnika bolesti. Karakteristika borača je da pogodno djeluje na rast biljaka, mijenja okus povrća na bolje. Ova osobina dolazi do izražaja posebno u slučaju jagode, rajčice. Rajčice štiti i od štetočina.
Borač je odlična medonosna biljka. Njegov cvijet privlači leptire, pčele i druge kukce polinatore u vrt, čak i po hladnom vremenu. Zato ga je dobro imati u blizini svih biljaka zbog dobrog oprašivanja.
Foto: ulleo/Pixabay
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovačk... Više [+]
Ali ima Željka Rački i ovoga. Nije moj, ali je od mene 3,5 km. U subotu je bio ok, a u Nedjelju oppaaaa, miris divljih svinja. Vozili slamu pa slučajno primjetio, slikao sa sinovim mobitelom, svoj sam zaboravio uzeti. Postavljeni svi lovački mirisi itd... ali ovome nema spasa, jednom kada uđu, ode sve.
Mirela Benko
prije 1 sat
Gospodine Damir Senjan, Hvala vam što ste to napisali i podijelili javno. Znate onaj osjećaj kad ste napravili sve ,a niste napravili ništa u ovih 25 Više [+] godina.koliko se cijelo selo,a i mi borimo s tim da nam domaće svinje koje nisu markirane ne uništavaju našu muku i trud, pa da se nismo mučili zabadava. To sve ipak košta financijski i naših živaca. Ono prvo nevrijeme kad je bilo sve nam je uništilo,pa smo ponovno presejavali i sada opet iz godine u godinu ista priča sa svinjama. A tu su i psi koji nisu čipirani, a i konji. Sve nadležne institucije znaju,a nitko ništa ne poduzima. Neznam u čemu je problem...To negdje u nečijoj ladici stoji i dalje nejde u postupak.... Policija dođe napravi zapisnik i ode. Slali smo mailove nadležnim institucijama i ništa... Svako jutro u 5.00. idem na polje i tjeram svinje,pa podne i pred večer. RTL televizija je 2022 godine.bila snimila i ništa od toga svega... I tako dalje ide dan za danom da mu nitko ništa ne može... A on nam se svaki dan smije u lice....Užas,tko će nama platiti štetu koja je učinjena. Kada ga se očito svi boje,nažalost....
Damir Senjan
prije 3 sata
Mirela Benko Ajde napisad ću javno što sam ja napravio da otjeram ali pogotovo jelene i srnetinu, ali to je zakupni dio zemlje i tu je bilo uzmi ili Više [+] ostavi. Jedna parcela tu od susjeda ostavljena u parlogu između zakupnih, e sada da nebude parlog prskaj i isperi prskalicu. Malo ja to i zapaprio da sačuvam parcele koje imaju prijatelji. Malo isprazniž cisternu sa fekalijama, napuniš prskalicu sa omekšivačem za rublje da lijepo miriše, postavio ultrazvučni ali da i bljeska u noči. Ovo sa omekšivačem za rublje prava bomba za otjerivanje. Jedna ona boca od 3L na 500 litara vode sa sklopljenim granama na prskalici i udari, prskaj po putevima, okolo parcela i taj miris i otjera. Kada sam prvu turu isprskao, i ispraznio prskalicu na povratku kuči taj lijepi miris omekšivača za rublje je mene pekao za nos 😇🤧🤣🤣 a kamoli nebi divljač. To sam ponovio tri puta u tri tjedna, nema ni traga od divljači, jedino je sada problem suša i ovo prženje sunca. Malo prije sam bio u podravini tamo su kukuruzi izgorjeli na polju, kod mene je još uvjek crno zelen iako ovo vani je nepodnošljivo kako grije. Jedna mi parcela dobila od vručina ali tu sam prskao samo pola sa bio stimulatorom a pola ne da vidim razliku. Znači bio stimulator pomaže u ovom kuhanju vani ali i bio stimulator ima svoje mirise koji ne odgovaraju divljači. Imat ću problem sa pticama oko suncokreta, več su počele da kljuckaju po sjemenkama ali ću i to pokušati riješiti. Mirela trenutno noču što nikada nisam radio je kosim otavu. Noču kosim i okrečem, samo jednom po danu ju okrenem koliko je vani vruče. To nikada nisam tako radio. Ustvari još dva dana i gotovo i to. Noču i vozim kuči koja smješna slika na terenu.
Mirela Benko
prije 11 sati
Evo i mog kukuruza što su ga uništile domaće svinje ne divlje svinje jer ih zasada na ovom dijelu posavine nema u početku kukuruz je bio milina,a za Više [+] dan dva idem u obilazak kad ono srce hoće iskočiti van....sve povaljano i polomljeno,porušano i izgriženo... Užas...to traje već 25 godina. Jer se dotični gospodin urotio protiv cijelog sela... Njegove svinje hodaju selom i haraju naše usijeve,našu muku.... Nijedna mu svinja nije markirana,psi nisu čipirani,a konji hodaju ko gluhi po trnju... Kaže nisu njegove svinje ,pušta ih,pa ih ponovno zatvara. A na ovom dijelu posavine nema svinjske kuge....pitam se zašto? Kako si pomoći?
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Željka Rački Ima mnogo toga na terenu po Županijama ali nesmiješ javno pisati. Što rade Ekolozi, čuvaju zaštičenu prirodu po direktivi EU, a ispod Više [+] stola direktiva EU prskajte zaštičena područja Total, Gvardijan itd... nema veze nitko nevidi da se uništava kako moj tetak pčelar kaže medonosno bilje + oprašivači i sve po zakonu. Dok mi pazimo i moramo se držati pravilnika, sa druge strane pravilnik se krši u 100% obliku. Što se tiče divljači, tu lovci nemogu ništa bez pomoči policije da to pohvataju kako hvataju imigrante, ali bi im dobro došla pomoč i specijalne postrojbe Lučko da se to sve svede na neki minimum.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
To ti Željka Rački susjedno selo Gornji Mosti, Bjelovarsko bilogorska županija. Inače je ovako več oko 14 godina ali svake godine je sve gore i gore. Više [+] Prostire se u krug trenutno. Sada obuhvača sve više sela. Od Gornji Mosti, Srednji Mosti, ovdje gdje sam ja Donji trenutno miruje jer moram sam na drugačiji način to rešavati, Poljančani itd.. Naj gora ti je strana prema podravini, Javorovac, Novigrad Podravski. Sve je puno divljiv svinja a svinjske kuge zanimljivo nema. Još kad je otac bio živ 2006 ili 2007 god morali jednu parcelu preorti i zasaditi šumu na 2,28 hektara a to od raznih ljudi ima i oko sve ukupno 50 hektara zemlje, za berbu ili žetvu ništa ne ostane. Znači slikao sam parcelu umalo visinski sam vrh Bilogore. Ima vidljivo na ulazak u Novigrad Podravski uz cestu kako ga jeleni i divlje svinje brste ali ponovo nema svinjske kuge, zanimljivo, kao da im Slavonija smeta za svinjogojce. Ma ovdje nema sela bez divljih svinja, pravdaju se na migraciju a ono svake godine sve ih više a lovci kod kuče spavaju ako i dođu u lov pod čekom vidiš hrpu opušaka.