Bolesti orhideja i kako ih spriječiti

Orhideje su omiljeno ukrasno bilje koje ukrašavaju mnoge domove. Različitih su boja, veličina i razvoja rasta. Većina vrsti potječe iz tropskih kišnih šuma gdje temperatura ne pada ispod 18°C. Bolesti orhideja najčešće se pojavljuju pri povećanoj vlazi koja se zadržava na listovima i cvjetovima uz otežanu drenažu.

Zdravstveno stanje orhideja najčešće ometaju napadi gljiva i bakterija. Prepoznavanjem simptoma bolesti orhideja, njihovo se širenje može spriječiti uz pravilne provođenje zaštite bilja.

Gljivične bolesti orhideja

Crna trulež gljivična je bolest koja se stvara kod nakupljanja vode na dijelovima biljke. Uzročnik je Phytophtora spp. Spore gljiva putuju vodom, te kad dođe pravo vrijeme za to, one stvaraju micelije koje kasnije uzrokuju simptome bolesti. Na naličju listova se u početku pojavljuju male, vodenaste, smeđe, nepravilne pjege koje kasnije postaju tamnocrne pjege. Brzo se šire na ostale dijelove biljke. Kako bi to spriječili, izbjegavajte prskanje orhideja vodom, a zaražene biljne dijelove uklonite sterilnim nožem.

Trulež korijena i rizoma orhideja pojavljuje se ako je supstrat za orhideje previše vlažan i nije sterilan. Često se može pojaviti kod nedavno podijeljenih biljaka zbog upotrebe nesterilnog alata. Infekciju uzrokuje nekoliko Fusarium vrsti. Bolest je vrlo zarazna, a osim na korijenu, simptomi se mogu primjetiti i na višim djelovima biljke. Zaraženi listovi su žuti, tanki, smežurani ili naborani te trule. Pri slaboj zarazi, biljkama postupno otpada lišće tijekom godinu dana, dok kod ozbiljnije zaraze, biljke mogu biti uništene unutar 3 do 9 tjedana. Kod napada bolesti, orhideju presadite u sterilni supstrat, a sterilnim nožem uklonite zaražene dijelove. Pri svakom kontaktu sa zaraženim tkivom, sterilizirajte nož. Orhideje je potrebno tretirati fungicidima.

Palež cvjetova uzrokuje oštećenja na laticama. Uzročnik ove bolesti su gljive roda Botrytis. Bolest se razvija za topla vremena i visoke vlažnosti zraka. Simptomi bolesti su smeđe ili crne pjege na laticama. Pjege se šire cvjetovima, te ih je potrebno ukloniti. U vlažnim uvjetima, na teško zaraženim ili propadajućim cvjetovima mogu se primjetiti sive gljivične tvorevine. Zaraženi se cvjetovi uklanjaju. Orhideje je potrebno tretirati fungicidima. Domaći lijek kojim se može poprskati cvjetove je otopina sode bikarbone, gdje se u 1 listri vode otopi pola žlice sode bikarbone.

Pjege na listovima mogu uzrokovati različite vrste organizama. Uz dobru prozračenost prostorije i pažljivog zalijevanja orhideje (bez zadržavanja vode na listovima), može se utjecati na prevenciju bolesti.

Bakterijske bolesti orhideja

Najčešće su bakterijska smeđa pjegavost i bijela trulež. Uvjeti za razvoj ovih oboljenja su visoke temperature uz visoku vlažnost zraka, i također, prskanjem vode po listovima. Uzročnici bakterijske smeđe pjegavosti su vrste roda Pseudomonas. Na mjestima gdje se zadržava voda, razvijaju se žute mrlje, koje se šire prema korijenu. Biljka počinje truliti uz pojavu neugodnog mirisa. Bijelu trulež uzrokuje gljiva Sclerotinia spp.. Ona uzrokuje brzu trulež i propadanje korijena i nižih listova. Bolest se širi cijelom biljkom. Sterilnim nožem uklonite zaražene dijelove biljke i tretiratajte fungicidima. U prevenciji bolesti je potrebno smanjiti vlažnost zraka i temperaturu prostorije, paziti pri zalijevanju i povećati strujanje zraka.

Virusna oboljenja orhideja

Postoji nekoliko vrsta virusa koji napadaju orhideje. Simptomi se očituju kroz kloroze i nekrotične pjege, pruge i linije na listovima. Cvjetovi mogu imati nekrotične pjege i pruge, a cvjetovi imaju nagli prijelaz boja iz jedne u drugu. Kemijsko sredstvo za suzbijanje virusa ne postoji. Zaražene biljke treba ukloniti kako bi se spriječilo širenje virusa. Kao preventivna mjera, preporučuje se upotreba čistih i sterilnih noževa, čiste posude kod presađivanja, a najvažnije, kontroliranje rasta biljaka.