Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biljka budućnosti
  • 06.02.2022. 09:00

Bambus, brzorastuća trava koja pomaže očuvanju tla

Bambusi su velika skupina biljnih vrsta rasprostranjenih diljem tropskih područja. Rastu brzo i stvaraju veliku količinu biomase. Koristi od ove biljke daleko nadmašuju njezin relativno skromni izgled

Foto: Vesna Mijat
  • 2.057
  • 378
  • 0

Šume bambusa prekrivaju ogromne predjele tropskih i suptropskih područja na Zemlji. Ovo je najbrže rastuća tropska biljka na svijetu. Važan je ekonomski čimbenik pogotovo u siromašnim predjelima južne i jugoistočne Azije. U svijetu je poznato više od 70 rodova s oko 1.200 vrsta. Kinu nazivamo "Kraljevstvom bambusa" jer samo tamo raste preko 500 vrsta iz 39 različitih rodova. Na našem se području najčešće uzgaja rod Fargesia i Phyllostachys.

Lat. Bambusa su zelene biljke iz porodice trava (Poaceae). Stabljika im je šuplja i člankovita što je tipično za trave. Mlade stabljike imaju mekanu unutrašnjost. Može narasti u visinu 7-10 m, ali ima vrsta koje narastu i do 40 m. Korijen može biti u obliku vodoravnog ili skupljenog rizoma. Iz rizoma napreduju nove stabljike. Ove vrste rijetko cvatu, a cvijet im je neugledan i smeđe boje. Diljem svijeta se koriste za drvenu građu i izradu brojnih korisnih predmeta za svakodnevnu upotrebu.

Biljka koja najbrže raste

Najviša je poznata trava i biljka koja najbrže raste. Za vrijeme pogodnih uvjeta za rast može rasti brzinom do 90 cm na dan. Ipak, brzina rasta ovisi o kvaliteti tla, klimatu i vrsti pa je dobro naglasiti da učestalo uzgajane vrste u umjerenim predjelima rastu brzinom 3-10 mm na dan. Neke vrste se granaju, a druge ne. Zbog brzog rasta i zimzelenih listova, dekorativan je, te svoju primjenu nalazi u vrtlarstvu kao zelena barijera. Kada stabljika dostigne svoju maksimalnu visinu, ona odrveni. Stabljike su duge, bez srčike i godova, te šuplje kad su potpuno zrele. Cvjeta, ali jako rijetko, jednom u nekoliko desetljeća ili jednom u sto godina. Biljka, nakon što procvjeta, u potpunosti odumire.

Neke vrste cvatu svakih 130 godina i to sve jedinke istovremeno (npr. Phyllostachys bambusoides). Kineski su učenjaci vodili detaljne zapise o cvatnji pa znamo da je u 999. godini cvala ta vrsta. Sljedeći put cvala je 1114. godine, pa 1700. i 1844. godine. Kasnije u 60-im godinama prošlog stoljeća zabilježeno je masovno cvjetanje spomenute vrste. Šume bambusa su sinkronizirano procvale bez obzira što su bile udaljene stotine kilometara. Cvjetovi su proizveli pelud kojeg je vjetar raširio i oprašene su biljke proizvele sjeme koje je palo na tlo. Onda su biljke odumrle. Nova generacija će procvasti tek oko 2090. godine te ovu pojavu nećemo svi imati priliku doživjeti.

Ovu jedinstvenu biljku slikovito opisuju kao čovjekov prijatelj, stablo siromašnih i brat

Mehanizam zajedničke cvatnje u tako rijetkim intervalima je još zagonetka za znanstvenike. Jedna teorija tvrdi da se tako rijetkom simultanom cvatnjom biljne vrste pokušavaju zaštiti od najezde malih glodavaca. Oni prilikom obilja istovremeno ispuštenog sjemena neće uspjeti pojesti baš svaku sjemenku. Kada je period između cvatnji puno duži nego životni vijek jedne generacije glodavaca, regulira se brojnost tih štetnika.

Različite vrste imaju različiti međuperiod cvatnje. Bambusa bambos cvate svakih 32 godine, a Phyllostachys nigra f. henonis svakih 60 godina.

Superiorni nedrvenasti šumski proizvod

Osobine kao što su brzi rast, visoki prinos biomase i kratki period do žetve omogućile su toj biljci da bude klasificirana kao superiorni nedrvenasti šumski proizvod (nontimber forest product (NTFP) plant).

Stabljika se upotrebljava u preko 1.500 komercijalnih proizvoda od konstrukcijskih materijala za građevine i mostove, glazbenih instrumenata, pa do proizvodnje papira, vodovodnih cijevi, posuđa, bicikala, olovki i dr. Bambusovina je laka, čvrsta i elastična pa se upotrebljava za izradu športskih potrepština, štapova, palica, pokućstva. Od njega se dobiva vlakno za punjenje madraca i jastuka. Može se koristiti za izradu oružja i drški za alat. Izrađivali su se ukrasi, ali i religijski motivi. U posljednjem periodu postaje popularna sirovina u tekstilnoj industriji. Proizvodi se antibakterijska i UV apsorbirajuća odjeća zahvaljujući sadržaju lignina u njegovu vlaknu.

Ovu jedinstvenu biljku slikovito opisuju razni lokalni nazivi kao: čovjekov prijatelj, stablo siromašnih i brat. Biorazgradiv je i lako-obnovljiv prirodni resurs. Ekološki otisak koji ostavlja industrija proizvoda od bambusa je zanemariv.

Njegove biljke koje prekrivaju više od 40 milijuna ha u svijetu, mogu utjecati na usporavanje klimatskih promjena, najviše stoga što proizvode obilnu biomasu, te skladište ugljik. Mnoga istraživanja su dokazala ulogu koju njegove šume igraju u prirodnom kruženju ugljika u prirodi. On ima visoki kapacitet vezanja CO2  u šupljim dijelovima stabljike. Može apsorbirati približno 3,73 m3 CO2, što zornije prikazano znači da može upiti iste količine ugljika koje 2 automobila ispuste na dan.

 Zbog visokog udjela šećera, pogodna je sirovina za proizvodnju bioetanola

Dodatno, pokazali su se uspješnim u upijanju otpadnih voda iz stočnih farmi i industrije. Oni procesom fitoremedijacije mogu zaliječiti onečišćena tla.

Kako je ovo otporna biljka koja brzo raste, dobar je kandidat za pošumljavanje tala niže kvalitete i sprječavanje erozije.

Sirovina za biogorivo

Veliki broj istraživanja je potvrdio da uz ostale drvenaste kulture može biti odlična sirovina za proizvodnju biogoriva. Zbog visokog udjela šećera, pogodna je sirovina za proizvodnju bioetanola. Moguće je izdvojiti čak 143 L etanola iz svake tone njegove suhe tvari. No, važno je znati da za proces ekstrakcije 1 kg etanola treba utrošiti 8.5 kg sumporne kiseline, 65.8 L vode i 6.2 kg bambusa. Osim etanola, može se proizvesti i butanol, te bioplin.

Dodatno, zbog velike proizvodnje biomase, može se koristiti kao drvna sječka.

Ova biljka raste širom tropskog pojasa Azije, Južne Amerike i Australije. Otporna je i neke vrste se smatraju invazivnima zbog brzog širenja. Invazivnije su one vrste koje se šire vodoravno položenim rizomom. U nekim su područjima SAD-a takve Phyllostachys vrste i protuzakonito ih je razmnožavati.

Sadnja u svijetu se odvija na 220.000 km2, gdje se proizvodi 15–20 milijuna tona godišnje. Svjetska trgovina ove biljke direktno i posredno utječe na 2,5 milijuna poslova u svijetu. U SAD-u nekoliko kompanija uzgaja, ubire i distribuira pojedine vrste Phyllostachys nigra (Henon) i Phyllostachys edulis (Moso). Više od 60% svjetskog bambusa raste u Kini, Brazilu i Indiji. U Europi nema prirodnih staništa, ali Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Nizozemska su započele s njegovom kultivacijom. Odnedavno, u nekim dijelovima Afrike kao u Ruandi su izvedeni pokusi za komercijalni uzgoj. Ova biljka čini 5 milijardi USD kineske drvoprerađivačke industrije.  

U gastronomiji

Istina je da pande jedu samo bambus, ali činjenica je da ga ne jedu samo one. Osim velike pande u Kini, jedu ga afrički zlatni majmuni, planinske gorile, crvena panda iz Nepala i bambusovi lemuri na Madagaskaru. Poznato je da čimpanze i slonovi jedu stabljike. Neki primati piju i sok iz biljke. Štakori se hrane njegovim plodovima i sjemenkama. Tu hranu pronalaze i brojne vrste ptica. Taksifilin je toksin iz ove biljke koji proizvodi cijanid u ljudskom probavnom traktu, ali se kuhanjem i ispiranjem može ukloniti. Zlatni bambusov lemur hranjenjem unese mnogostruko veću količinu taksifilina od one koja je letalna za čovjeka.

Još od davnina poznato je da su mu mladi izdanci ukusna hrana s visokim udjelom vlakana. Popularna su namirnica među ljudima u južnoj Aziji, posebice u Kini. Osim vlakana, izdanci sadrže malo masti i malo kalorija pa se mogu smatrati dijetalnom hranom. Tu su još esencijalne aminokiseline, kalij, selen, antioksidansi, vitamini, ugljikohidrati i bjelančevine. No, što je stariji, manji je udio vitamina i minerala. Mlada stabljika dobar je izvor škroba pogodnog za proizvodnju brašna i tjestenina. Kruh proizveden s kvascem iz bambusa visokokvalitetan je, mekan i svjetlije boje.

Fermentirane mladice značajan su sastojak kuhinje u području Himalaja. Nepal, Indija i Indonezija pripremaju ga s kokosovim mlijekom, uz povrće, uz kurkumu ili na neki drugi način. Sok iscijeđen iz stabljika za vrijeme kišnih sezona fermentira se u slatko vino. Listovi širokolisnih vrsta se upotrebljavaju za omatanje knedlica ili za jela slična sarmi.

Zbog brzog rasta i zimzelenih listova, dekorativan je

Ličinke bambusovog kukuljičara (Omphisa fuscidentalis) hrane se njegovom pulpom, ali zato se njihovi leptiri smatraju lokalnom poslasticom. Bambus se u trgovinama prodaje u svježem ili u konzerviranom stanju.

Širi se i kod nas

Drevna je to trava drvenaste stabljike koja prekriva oko 1–3% tropskog i suptropskog područja. Najviše se upotrebljava za građevinu, namještaj, hranu, biogorivo, tekstil, papir, pulpu, ugljen, vrtlarstvo i u zaštiti okoliša. Tisućama godina osigurava egzistenciju i zaposlenje ruralnih ljudskih zajednica. Danas industrija vezana uz ovu biljku osigurava brojne poslove, a time i ljudsku egzistenciju. Popularan je u arhitekturi zbog svoje lakoće i biorazgradivosti. Njegove šume umanjuju utjecaj zagađenja na globalno zatopljenje, te on može sanirati onečišćeno tlo i okoliš. Veže tlo pa mu poboljšava strukturu te štiti od degradacije i erozije. Stoga što sadrži lignoceluloznu masu, kvalitetna je sirovina za biogorivo. Izdanci su omiljena vlaknasta hrana diljem Azije.

Klima se mijenja, neke vrste bambusa su iz naših vrtova pobjegle u prirodu. Možda je vrijeme da se upoznamo s ovom biljnom porodicom i koristima od nje.  


Fotoprilog


Tagovi

Bambus Phyllostashys Tropski pojas Kina Azija


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas smo na Danima polja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Uskoro više na portalu :)