Agava čuva tlo od erozije, a može se uzgajati i na kontinentu

Agava, Agava americana, je ukrasna višegodišnja biljka koja raste najviše na području Meksika. Može se uzgajati u vrtu i posudama. U Europu, točnije u Španjolsku, su ju donijeli moreplovci u XVI stoljeću. Raste u primorskim krajevima na kamenjaru i oskudnom zemljištu.

Može se uzgajati i u kontinentalnom području, s tim da je u zimskom razdoblju zaštitimo od hladnoće. Dobila je ime po grčkoj riječi agauos što znači uzvišen. Živi oko 25 godina, listovi su zeleni i mesnati, skupljeni u prizemnu rozetu. Mogu narasti do 2,5 m u visinu i oko četiri metra u širinu. Njen razvoj traje vrlo dugo i nakon 10 godina može dostići visinu i do devet metara.

Čuva tlo od erozije

Cvjetovi su mali i žuti skupljenu u gustu cvat. To je medonosna biljka i rado je posjećuju pčele i drugi kukci. Za rast i razvoj joj je potrebno dosta sunca, listovi su zadebljali jer pravi zalihe vode u njima tako da može preživjeti duži period bez vode. 

Postoji oko 200 vrsta agave, obična raste kao samonikla koja dominira na primorju kod nas. Uzgaja se na klizištima jer čuva tlo od erozije i također je svoju primjenu pronašla kao dekorativna biljka u lončanicama ili u vrtovima.

• Agava americana marginata je vrsta koja se se isključivo uzgaja kao dekorativna biljka, njeni listovi su manji i uži.
• Agava amerikana striata se također uzgaja u dekoratvine svrhe.
• Agava amerikama sisalana je vrsta od koje se može proizvoditi vlakno jer njen list naraste do 2 m. Vlakno je vrlo otporno pa se od njega pravi uže, tepisi, torbe i šeširi i dr.
• Agava amerikana cantalali je vrsta čiji su listovi tanji i uži također se mogu proizvoditi, ali finija vlakna pa se ova vrsta uzgaja radi proizvodnje finih tkanina ili čipke.

Uzgoj nije težak jer nije zahtjevna biljka bilo da se radi o privatnom ili u komercijalne svrhe. Raste na pjeskovitom ili kamenitom zemljištu, najviše joj odgovara tlo blago kiselo reakcije. Dobro podnosi sušu, ne odgovaraju joj teška i glinovita zemljišta koja zadržavaju vodu, tolerira blizinu soli. Ne podnosi niske temperature zimi.

Sadi se od studenog do veljače

U toplijem klimatu sadi se od studenog do veljače na našem području kad je biljka u fazi mirovanja. Za sadnju vani i klijanje odgovara joj temperatura od 17 stupnjeva i više, dakle sadnja na otvorenom mogla bi započeti u travnju.

Što se tiče potreba za vodom, nema velike zahtjeve, zalijeva se samo jednom mjesečno. Razmnožava se generativno sjemenom, a i vegetativno samoniklim izdancima koje dalje možemo širiti i presađivati. Sadnja sjemena se vrši isključivo u kontejnerima kada se zalijeva češće dok ne nikne. Također, mlada biljka se može nakalemiti na drugu vrstu kako bi se potaknulo miješanje vrsta i nasljeđivanje dobirh osobina.

Izumire li tradicija uzgoja agava?

U pogledu svjetlosti i topline dosta je zahtjevna biljka, ne tolerira dugotrajne mrazeve i velike snježne periode.

Za što se koristi?

Od agave se može praviti alkoholno piće slično tekili. Nektar ove biljke se može koristiti kao zaslađivač, od listova se može praviti vlakno od kojih se izrađuje platno, a od svježe istucanih listova prave se oblozi za rane i opekotine.

U južnoj Italiji njeno lišće se koristi kao hrana kozama. Agava je svoju primjenu našla i u kozmetici zbog saponina koji sadrži i koji daje odličan efekt za njegu lica i kože.