Pretraga tekstova
Njihove svijetle latice i prepoznatljiva "trubica" u sredini djeluju gotovo poput malih sunaca koja najavljuju buđenje prirode. No, narcisi nisu samo lijepi proljetni ukras – oni su kroz povijest bili simbol nade, novih početaka, ali i upozorenje na taštinu
Narcisi su ovih dana na samom vrhuncu cvatnje i gotovo da nema vrta, livade ili dvorišta u kojem ne privlače poglede svojim žutim i bijelim cvjetovima. Iako ih često doživljavamo kao jednostavne proljetne ukrase, iza njih se krije zanimljiva simbolika, povijest i čak određena ljekovita svojstva.
Njihove svijetle latice i prepoznatljiva "trubica" u sredini djeluju gotovo poput malih sunaca koja najavljuju buđenje prirode. No, narcisi nisu samo lijepi proljetni ukras – oni su kroz povijest bili simbol nade, novih početaka, ali i upozorenje na taštinu, zahvaljujući staroj grčkoj legendi po kojoj su dobili ime.
U nastavku donosimo nekoliko zanimljivosti o ovoj biljci koju gotovo svi prepoznaju, ali malo tko doista poznaje.
U narodu se još zovu sunovrat jer su Sunce vratili, ali i zelenkada, zulumkada, zerekada, dokoljen, drimavac, nežić. Naziv narcis je dobio ime prema liku iz grčke mitologije – Narcisu, mladiću koji je bio toliko očaran vlastitim odrazom u vodi da je na kraju preminuo gledajući sam sebe, a na tom je mjestu izrastao je cvijet. Zbog toga narcisi često simboliziraju samoljublje ili taštinu. Ime Narcissus dolazi od grčke riječi ναρκάω (narkáō - opiti, omamiti) jer cvijet ima alkaloid s narkotičkim djelovanjem.
Unatoč mitološkom značenju, u mnogim kulturama narcisi su simbol proljeća, obnove i nade. Budući da cvatu među prvim cvjetovima nakon zime, često predstavljaju novi život i svjež početak.
Prirodno su rasprostranjeni u područjima oko Mediterana, osobito u Španjolskoj i Portugalu te na Balkanu, ali su danas rašireni diljem Europe i svijeta.
U svijetu postoji više od 50 prirodnih vrsta i više od 13.000 kultivara narcisa. Razlikuju se po veličini, obliku cvijeta i bojama – od klasične žute do bijele, narančaste pa čak i kombinacija s ružičastim tonovima. Nekima su trubice drugačije boje ili pak imaju više slojeva latica.
U Walesu, regiji Ujedinjenog Kraljevstva, narcis je nacionalni cvijet i nosi se na dan svetog Davida, njihovog zaštitnika Wales, koji se slavi 1. ožujka.
Iako su vrlo lijepi, svi dijelovi biljke sadrže alkaloide koji mogu biti otrovni za ljude i životinje ako se pojedu. Lukovice su posebno opasne jer mogu izazvati mučninu, povraćanje i probavne tegobe.
Unatoč otrovnosti, iz narcisa se izolira alkaloid galantamin koji se koristi u medicini za liječenje bolesti poput Alzheimera jer pomaže u poboljšanju funkcije živčanih stanica.
Cvjetovi narcisa ispuštaju tvari koje mogu ubrzati venuće drugih cvjetova u buketu. Zato se preporučuje držati ih nekoliko sati u vodi odvojeno prije nego što ih se kombinira s drugim vrstama.
U nekim zemljama, osobito u Aziji, narcisi se smatraju simbolom sreće i blagostanja, pa se često poklanjaju kao želja za uspjeh u novoj godini.
Ako su posađeni na odgovarajućem mjestu, narcisi se mogu prirodno razmnožavati lukovicama i svake godine stvarati sve veće skupine cvjetova – ponekad čak i desetljećima bez potrebe za presađivanjem.
Imate li narcise u vrtu? Uslikajte ih i postavite na naš KLUB
Dan narcisa se u Hrvatskoj obilježava prve subote svakog proljeća, a ove godine je to 21. ožujka, kao javnozdravstvena akcija posvećena jačanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda namijenjenih ranom otkrivanju raka dojke, ali i davanja potpore svim oboljelima od ovog oblika karcinoma.
Ovome je danu cilj osvijestiti kako rano otkrivanje raka dojke utječe na stope preživljavanja. Stoga je važno da sve žene budu svjesne vlastite odgovornosti za zdravlje dojki, što počinje samopregledom, kao i da se u slučaju bilo kakvih dvojbi odmah jave liječniku. Liječenje raka dojke je učinkovito, osobito ako se bolest pravovremeno dijagnosticira.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Pata&Sofka
prije 1 dan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 4 dana
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 2 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻