U okviru ZPP za razdoblje 2014. – 2022. na raspolaganje je stavljena milijarda eura sredstava EU-a i nacionalnih sredstava, a mnogi projekti kojima je dodijeljena potpora nisu imali inovacijski potencijal ili praktični učinak, stoji u izvješću Europskog revizorskog suda
Potencijal alata EU-a za poticanje produktivnosti i održivosti u poljoprivredi na temelju inovacija (partnerstvo EIP-AGRI) još nije u potpunosti iskorišten, navodi se u tematskom izvješću "Europsko partnerstvo za inovacije u zajedničkoj poljoprivrednoj politici", koje je objavio Europski revizorski sud.
Iako je u razdoblju 2014. – 2022. za poticanje inovativnih praksi u poljoprivredi kroz ovo partnerstvo bilo predviđeno gotovo milijarda eura EU i nacionalnih sredstava, često se nije uspjelo razviti korisne, praktične i široko prihvaćene novine.
Stoga revizori preporučuju usmjeravanje na praktične potrebe poljoprivrednika, poboljšanje postupka odabira projekata i djelotvorniju diseminaciju rezultata kako bi inovacije mogle koristiti cijelom sektoru.
Europsko partnerstvo za inovacije za produktivnost i održivost u poljoprivredi (EIP-AGRI), koje je uspostavljeno 2012., financira se u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i politike EU-a u području istraživanja i inovacija.
U okviru ZPP-a za već spomenuto razdoblje u sklopu tog partnerstva pružena je potpora za više od 4.000 inovacijskih projekata čija je svrha bila povećanje produktivnosti i održivosti na temelju suradnje poljoprivrednika, istraživača, savjetnika i poljoprivredno-prehrambenih poduzeća.
"Inovacije su ključne za poboljšanje gospodarske, okolišne i socijalne održivosti poljoprivrednog sektora. Alatom EU-a za njihovo poticanje na razini poljoprivrednih gospodarstava mogla se ostvariti veća vrijednost za uloženi novac. Neke su prilike propuštene jer se nisu u obzir uzele praktične potrebe poljoprivrednika iako su izgledi za uspjeh bili mnogo veći kad su oni bili izravno uključeni”, izjavio je João Leão, član Suda zadužen za predmetnu reviziju
Analiza provedena na temelju podataka iz 70 projekata u Španjolskoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Poljskoj pokazala je da inovacijski potencijal rijetko igra odlučujuću ulogu pri odabiru projekata, dok su poljoprivrednici općenito bili premalo uključeni, a njihove potrebe za novinama nedovoljno uzete u obzir.
Međutim, utvrdili su da je njihovo aktivno uključivanje u projekte povećalo ne samo izglede za uspjeh nego i kvalitetu stvorenih inovacija. Primjerice zahvaljujući projektu u kojem je testirana suha sjetva za uzgoj riže ta se tehnika primjenjuje na cijelom području Španjolske.
Revizori su utvrdili i da je gotovo trećina ispitanih projekata bila slabo ili da uopće nije bila izravno povezana s poljoprivredom, pri čemu su neki bili usmjereni na područja kao što su industrijska prerada hrane ili osmišljavanje maloprodajne robne marke.
Jedan projekt u Poljskoj odnosio se na industrijsku proizvodnju maslaca i tek je u maloj mjeri doprinio gospodarskoj održivosti lokalnih proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda. Drugi, u Španjolskoj odnosio se samo na poboljšanje imidža robne marke lanca supermarketa.
Osim toga, u izvješću se navodi da više od polovice njih nije dovelo do uspješnih inovacija. U mnogim slučajevima nisu ostvareni praktični rezultati, njima su se zadovoljavale nišne potrebe ili su koristi od njih uglavnom imali pojedinci.
Utvrđeni su i slučajevi u kojima su se financijska sredstva upotrebljavala za potporu ulaganjima koja bi se vjerojatno ionako provela te pritom nisu postojale jasne koristi za širi sektor.
Nedostatci su utvrđeni i u pogledu diseminacije rezultata, što su revizori smatrali propuštenom prilikom. Samo je za oko polovicu projekata podijeljeno znanje koje je njima stvoreno, a tek je šest od 18 koji su ostvarili korisne rezultate dovelo do inovacija koje su široko prihvaćene.
Države članice rijetko su promicale obećavajuće inovacije na lokalnoj i na razini poljoprivrednika iako su se u skladu sa ZPP-om sredstva mogla upotrebljavati za osposobljavanje, obrazovanje i savjetodavne usluge.
Revizori su utvrdili i da nisu ostvarene sinergije s financijskim sredstvima EU-a za istraživanje i inovacije (Obzor 2020.): ni u jednom od 70 ispitanih projekata nisu upotrijebljena sredstva iz navedenog programa iako je za istraživanja u području poljoprivrede i šumarstva u razdoblju 2014. – 2020. dodijeljeno više od 1,5 milijardi eura.
Tagovi
Autor
Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu
Osigurali 350.000 eura za pomoć u kupovini mehanizacije i opreme, evo kako do potpore
Potpore za osiguranje poljoprivredne proizvodnje: Maksimalni iznos 75.000 eura
Za dvije vrste potpore vrijedne gotovo 400.000 eura produljen rok
Isplaćeno 20 milijuna eura potpora za proljetnu sjetvu
Šef HBOR-a Hrvoje Čuvalo: Kreditima do 3 mil. eura s otpisom do 40% glavnice jačamo sektor prerade
Potpore za osiguranje poljoprivredne proizvodnje: Maksimalni iznos 75.000 eura
Za dvije vrste potpore vrijedne gotovo 400.000 eura produljen rok
Više od 1,6 milijuna eura potpora: Grad Zagreb objavio tri natječaja
Šef HBOR-a Hrvoje Čuvalo: Kreditima do 3 mil. eura s otpisom do 40% glavnice jačamo sektor prerade
Gotovo 15 milijuna eura osigurano za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi
Potpore za osiguranje poljoprivredne proizvodnje: Maksimalni iznos 75.000 eura
Đuro Japaric
prije 11 minuta
Prijavljujem potpisanu Izjavu o posjedovanju privatnog poljoprivrednog zemljišta , iz Pravilnika ministra ! HOĆE LI JU UKINUTI USTAVNI SUD , pitam u Više [+]
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Ministar kaže na izradi Zakona o poljoprvrednom zemljištu rade HPK , HOK , HGK , HUP i drugi....kad znamo da HPK štiti pojedince , a gdje su tu poljoprivrednici...Zato izvješće o trošenim novcima ne iznenađuje...pa oni koji kreiraju ti i uzimaju , samo se zove poljoprivreda , a lova se radprši svuda samo ne ma poljoprivtedu. I tako godinama...te se onda čudimo što uvoz hrane raste.
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Naravno da je napravljeno namjerno,jer se tako favoriziraju,kroz bodove ,stvari koje nam nisu nužne. i bez kojih možemo i trenutno moramo zbog financijske platežne moći.
TinkiVinki
prije 2 mjeseca
Ma to se sve može pojednostavit samo da se hoče, i da neko samo osluškuje poljoprivrednike, a sve se to u tolikoj mjer komplicira da je strašno,valjda namjerno!
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Kapitalna ulaganja u omjeru 50:50 i ograničiti maksimalni subvencionirani iznos .Odrediti ulaganja i iznose po sektorima ; ratarstvo,stoĉarstvo,povrćarstvo,voćarstvo itd i vremenski ograničiti mogućnost prijave recimo svake treće godine. Industriju odvojiti od opg-ova tako da se znaju točno iznosi koliko kome ide.Pojednostavniti i ubrzati procedure tako da možemo ciljano kupovati ono što nam je nuxžno,a ne da kupujemo nepotrebne stvari zbog bodova.
SASA FRANIC
prije 2 mjeseca
na kakve inovacije su se nadali tupi EU komunijarski leftardi?? biljka raste iz zemlje uz pomoc CO2, krava pase travu... sto bi oni tu inovirali,? tupe EU LGBT nakazetine
TinkiVinki
prije 2 mjeseca
Žalosno je puno stvari opčenito što se tiče eu fondova kolko je tu razbacano novaca uludo bez stvarne ideje i logike! Ne samo u tom fodu za inovacije več u svim segmentima! A najporaznije na kraju što se ponovo baca ljaga na opg-ove da su nesposobni,a stvarno do opg- ova ako dođe 10% ukupnog novca koji je "namjenjen razvoju poljoprivrede" a sve ostalo je otišlo u sasvim drugom smjeru! I doslovno malo kad pratiš ko stvarno radi i proizvodi je najmanje iskoristio tog novca,a određene sfere društva več 15 godina bogovski žive na konto eu fondova a rezultata ne da nema več su SRAMOTNI raezultati tog trošenja eu novaca,pa čak su degradirajuči za poljoprivredne površine,šume,vodu i opčenito za ekosustav!
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Inovacije i obnovljivi izvori energije pojedu više od polovice natječaja i kada tu dodate vlastiti ulog nerijetko cijeli natječaj nema smisla,jer ostvarena stvarna korist i potreba pojedinog opg gubi svaku smisao.