Milijun eura za mlinove: Pšenicu moramo prerađivati u Hrvatskoj

Osječko-baranjska županija otvorila je Javni poziv za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji, s ciljem jačanja domaće proizvodnje hrane i smanjenja ovisnosti o uvozu.

Poziv su predstavili županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić, naglasivši kako je za tu namjenu u proračunu osigurano milijun eura.

Riječ je o mjeri usmjerenoj prema poljoprivrednicima, mlinarima i pekarskoj industriji, a cilj joj je povećati preradbene kapacitete i stvoriti stabilniji prehrambeni sustav.

Velika proizvodnja, mali kapaciteti

Iako ova županija proizvodi više od 40 posto ukupne hrvatske pšenice, čak 384.000 tona godišnje, postojeći kapaciteti prerade daleko su ispod te razine. Trenutno osam aktivnih mlinova može preraditi oko 65.000 tona pšenice, zbog čega se većina sirovine izvozi.

Istodobno, Hrvatska uvozi značajne količine brašna, kruha i drugih pekarskih proizvoda, što dodatno naglašava nelogičnost postojećeg sustava.

Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje i neslaganje unutar sektora. Naime, prema informacijama koje dolaze od pojedinih proizvođača, dio mlinsko-pekarske industrije nije oduševljen idejom povećanja domaćih preradbenih kapaciteta, uz obrazloženje da domaća pšenica nije dovoljno kvalitetna.

No županica Tramišak takve tvrdnje odbacuje. "Obavili smo niz sastanaka s predstavnicima industrije i imamo konkretne iskaze interesa onih koji se bave preradom pšenice i koji će se javiti na ovaj poziv i širiti svoje kapacitete", istaknula je.

Jačaju mlinski sektor, predstavljen program potpora za preradbene kapacitete

Pozivajući se na podatke Hrvatske poljoprivredne komore, dodatno je problematizirala pitanje kvalitete domaće pšenice.

"Naša pšenica koja se ovdje kategorizira kao niža kvaliteta, izvozom u zemlje Europske unije, primjerice Italiju, postaje prva klasa. Kod nas ima oznaku treće klase, a tamo dobiva prvu", upozorila je.

Izvoz sirovine, uvoz gotovih proizvoda

Prema njezinim riječima, s područja županije izvozi se više od 300.000 tona pšenice, dok se istovremeno uvoze brašno i pekarski proizvodi.

"To jednostavno nije logično", poručila je, dodajući kako se time gubi dodana vrijednost koja bi mogla ostati u domaćem gospodarstvu.

Tramišak smatra kako iza dijela kritika stoje interesi izvoznog lobija. "Izvozni lobi jedini ima interes da se naša pšenica ne prerađuje ovdje, nego da odlazi van gdje se stvara dodatna vrijednost i postiže veća cijena, dok naši ratari ostaju na najnižoj razini zarade", rekla je.

Više detalja o Javnom pozivu potražite putem ove poveznice

Naglasila je kako takav pristup nije u interesu ni proizvođača, ni prerađivača, ni same Županije.

Poticanje cijelog lanca vrijednosti

Županija kroz ovaj program želi uspostaviti učinkovitiji lanac od proizvodnje sirovine do finalnog proizvoda. Time bi se, smatraju, potaknulo i dodatno ulaganje u kvalitetu same pšenice.

"Kada se uspostavi stabilna povezanost između ratara i prerađivača, proizvođači su spremniji ulagati u kvalitetu", istaknula je Tramišak.

Prema riječima pročelnika Pranjića, potpore će iznositi od 10.000 do 500.000 eura, uz sufinanciranje do 65 posto prihvatljivih troškova, odnosno do 80 posto za mlade poljoprivrednike. Sredstva su namijenjena izgradnji, rekonstrukciji i opremanju preradbenih kapaciteta.

Krajnji cilj programa je u sljedećih nekoliko godina udvostručiti kapacitete prerade pšenice na području županije, na najmanje 120.000 do 130.000 tona godišnje. Time bi se ojačala domaća proizvodnja brašna, pekarskih proizvoda i tjestenine, otvorila nova radna mjesta i smanjila ovisnost o uvozu.

Javni poziv kojega možete preuzeti u dokumentu ispod teksta otvoren je do kraja rujna, a u Županiji očekuju velik interes i konkretne pomake u restrukturiranju domaće mlinarske industrije.