Znate li koje su mjere Programa ruralnog razvoja najpopularnije među poljoprivrednicima?

Koriste li poljoprivrednici u Hrvatskoj, u dovoljnoj mjeri, sredstva iz EU fondova, koje su mjere najviše u potražnji te postoje li, na “top listi“ mjera, neke koje su "neotkriveno blago“ i još uvijek nisu iskorištene. Kada bi se, primjerice, sredstva iz EU fondova koristila maksimalno, što bi to konkretno donijelo hrvatskom selu i poljoprivredi te bi li takva praksa pomogla u stvaranju uvjeta za ostanak, opstanak, ali i povratak mladih obitelji u Slavoniju i druge krajeve Hrvatske u kojima poljoprivreda može biti radno mjesto za čitave obitelji? O svemu tome porazgovarali smo s Arianom Velom, vlasnicom tvrtke i Učilišta EU projekti.

Poduzetnica, čije je iskustvo u radu na projektima i povlačenju sredstava iz EU fondova i više nego bogato, otkrila nam je da su među hrvatskim poljoprivrednicima najpopularnije dvije, od ukupno 16  mjera Programa ruralnog razvoja. Otvoreno je pak poručila da duboke "rane“, koje su poljoprivredi nanijeli političari dugogodišnjim forsiranjem neefikasnosti i nepotizma, ne mogu preko noći zaliječiti niti milijunski iznosi bespovratnih sredstva iz EU fondova.

"EU fondovi mogu pomoći pojedincima da, na temelju svojih projekata, počnu stvarati novu vrijednost te donekle ispraviti nepravde koje poljoprivrednici doživljavaju, ali politika je ta koja treba osigurati preduvjete za kvalitetan život i rad ljudi. Nije, stoga, realno očekivati da dvije milijarde eura, od kojih je dio namijenjen poljoprivredi, može značajno utjecati na ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj. EU fondovi ne mogu biti odgovor na sve veću depopulaciju, odgovore treba potražiti u političkim elitama koje su, dugogodišnjim forsiranjem neefikasnosti, elitizma, strančarenja i nepotizma, dovele do ovoga što imamo danas, a to su hektari neobrađene, plodne zemlje i sve pustija sela iz kojih iseljavaju čitave mlade obitelji“, kaže Ariana Vela.

No, iako se broj stanovnika u ruralnim krajevima smanjuje, dobra je vijest da, kod onih koji ostaju, odlučni da žive od poljoprivrede, raste stupanj obrazovanja i informatička pismenost. I dok su, ne tako davno, njihovi djedovi još koristili konjske snaga na četiri noge, moderni su hrvatski farmeri danas "oboružani“ najsuvremenijom mehanizacijom, u koju konstantno ulažu, ukorak prate suvremene trendove proizvodnje, pišu složene projekte i uspješno povlače bespovratna sredstva koja im pomažu da realiziraju svoje ideje te, na nemilosrdnom tržištu, održe glavu iznad vode.

Na "top-listi“ mjera najpopularnije su dvije - M04 i M06 

Poticaji i sredstva iz EU fondova predstavljaju oblike dopuštenih potpora u skladu s EU regulativom, za koje je procijenjeno da, u zadanim okvirima, ne narušavaju tržišnu utakmicu. Potražnja za bespovratnim sredstvima iz EU fondova ovisi, u prvom redu, o dostupnosti sredstava, ipak, dosadašnja praksa je pokazala da hrvatski poljoprivrednici najviše traže dvije mjere - M04 - Ulaganja u fizičku imovinu te M06 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja. Kroz prvu mjeru financira se podizanje nasada, opremanje, dio povezanih usluga te energetska učinkovitost vezana uz projekte poljoprivrednika, dok se kroz drugu mjeru potiču mladi poljoprivrednici, ali i nepoljoprivredne djelatnosti“, pojašnjava Ariana Vela, ističući kako je u Hrvatskoj odaziv poljoprivrednika na otvorene natječaje velik.

Potvrđuju to i podaci o iskorištenosti Programa ruralnog razvoja, koje je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. 

Stope sufinanciranja mogu doseći čak 90 posto prihvatljivih izdataka 

Na pitanje za što sve poljoprivrednici mogu povući sredstva iz EU fondova, naša sugovornica odgovara: "Mogućnosti financiranja projekata poljoprivrednika u ovom su financijskom razdoblju određene Programom ruralnoga razvoja RH 2014. – 2020., kroz 16 mjera i iznosom ukupne alokacije od 2,3 milijarde eura, od čega pretežiti dio dolazi iz Europskog poljoprivrednog fondova za ruralni razvoj.“

Navedene mjere, kako ističe Vela, poljoprivrednicima omogućuju obrazovanje i korištenje savjetodavnih usluga kroz financiranje podrške savjetodavne službe, sudjelovanje u sustavima kvalitete i dobivanje oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, ulaganja u povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva u sektorima voća, povrća, stočarstva, peradarstva, te s tim povezane mjere zaštite okoliša, što uključuje aktivnosti izgradnje, opremanja, nabave mehanizacije i brojne druge radnje, ulaganja u preradu proizvoda i marketing u različitim sektorima koji se odnose na poljoprivredu i s tim povezane mjere zaštite okoliša. Mjere također omogućavaju i obnovu poljoprivrednog zemljišta nakon šteta od elementarnih nepogoda, specifična ulaganja u pokretanje poslovanja za mlade poljoprivrednike i ulaganja u razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava, kao i ulaganja u ekološku proizvodnju, te brojna druga ulaganja povezana s poljoprivredom.

"Važno je istaknuti da su za svaku mjeru propisani posebni uvjeti koji se odnose na visinu potpore, postotak sufinanciranja, prihvatljivost prijavitelja, projekata, aktivnosti i troškova, a sve detaljne informacije mogu se pronaći u pravilnicima koji su razrađeni za svaku pojedinu mjeru i operaciju. S obzirom na to da mjere osiguravaju bespovratna sredstva za različita ulaganja, pravila nisu jedinstvena, nego su propisana pravilnicima koji su objavljeni za svaku mjeru, odnosno podmjeru. Upravo stoga iznosi potpora mogu varirati, od onih najnižih, koji mogu iznositi i 1.000 eura, pa sve do više milijuna eura po projektu. Stope sufinanciranja relativno su visoke i mogu doseći čak 90 posto prihvatljivih izdataka“, pojašnjava Vela.

Ističe kako, zbog velikih razlika između pojedinih mjera, pravila prihvatljivosti i uvjeti sudjelovanja u natječajima nisu isti, no među osnovnim uvjetima su, kako navodi:

1. Upis u registar poljoprivrednih gospodarstava
2. Nepostojanje dugovanja prema državi u trenutku dostave zahtjeva za potporu
3. Određena ekonomska veličina gospodarstva koja se određuje za svaku podmjeru
4. Određena razina stručne osposobljenosti prijavitelja, koja se dokazuje, primjerice, završenom srednjom školom ili fakultetom odgovarajućeg područja nositelja OPG-a
5. Izrađen poslovni plan (u slučajevima kada je tako propisano)
6. Ishođene odgovarajuće dozvole i suglasnosti

Korisnici sredstava obvezni su provesti i postupke javne nabave

"Svaki korisnik sredstava dužan je predati zahtjev za potporu putem AGRONET sustava, kojemu se može pristupiti nakon upisa u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu, nakon čega slijedi obrada od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja, u pravilu, traje više mjeseci. Važno je istaknuti i da su korisnici obvezni provesti i postupke javne nabave, sukladno posebnim pravilima koja su propisana za korisnike sredstva koji nisu obveznici Zakona o javno nabavi (NN 120/2016), kako bi planirani izdaci bili prihvatljivi za EU financiranje“, kaže naša sugovornica. 

Ako čitav proces dobije svoj "happy end“ i sredstva vam budu odobrena, priči tu, dakako nije kraj jer se trošenje europskog novca pomno kontrolira. "Prvo i najvažnije je provesti projekt sukladno dokumentaciji dostavljenoj u okviru zahtjeva za potporu, prikupljenim ponudama i projektnoj dokumentaciji. Korisnici su dužni voditi sve poslovne knjige, evidencije i očevidnike, koji su propisani posebnim propisima, primjerice, u slučaju izgradnje, građevinsku knjigu i slično. Svu dokumentaciju i informacije o napretku projekta dužni su staviti na raspolaganje Agenciji koja ih prati u provedbi. Agencija ima pravo obaviti terenske posjete u okviru kojih će pregledati stanje provedbe projekta u pogledu izvršenja aktivnosti i adekvatnog administrativno-financijskog vođenja projekta i pohrane dokumentacije“, naglašava Vela.

Za kraj ističe i još jednu, itekako korisnu, informaciju - u provedbi projekata korisnici, uz određena jamstva, imaju pravo zatražiti i predujam, dok zahtjeve za isplatu mogu potraživati u najviše tri rate nakon zaprimanja Odluke o dodjeli sredstva i provedbe ulaganja. Sve ove radnje vrše se, kako ističe naša sugovornica, uz korištenje AGRONET sustava.