Prema Zelenom izvješću, u razdoblju SP ZPP-a 2023.–2027. hrvatska poljoprivreda na raspolaganju ima nešto više od 3,7 milijardi eura, od čega je 50% namijenjeno izravnim plaćanjima.
Hrvatska poljoprivreda u razdoblju Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023-2027. na raspolaganju ima nešto više od 3,7 milijardi eura, a najveći iznosi usmjereni su za izravna plaćanja odnosno 50 posto ukupne omotnice. Za potporu ruralnom razvoju predviđeno je 48 posto omotnice, a 2 posto za sektorsku potporu.
Prema Zelenom izvješću o stanju poljoprivrede u 2023. Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prošle je godine, kroz 15 intervencija izravnih plaćanja SP ZPP, za 99.128 poljoprivrednika odobreno 275 milijuna eura.
Riječ je, dakle, o plaćanjima koja predstavljaju godišnju potporu dohotku koja se dodjeljuje aktivnim poljoprivrednicima za proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda, uzgoj ili držanje stoke te za održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj.
Kažu, do kraja te godine isplaćen je predujam u iznosu od 236 milijuna eura, a ostatak iznosa isplaćivao se u 2024.
Kada su u pitanju proizvodno nevezane potpore, koje se plaćaju po prihvatljivom hektaru poljoprivrednog zemljišta, obuhvaćale su tri potpore dohotku (osnovna za održivost, dodatna preraspodijeljena za održivost i dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike) te četiri intervencije u sklopu eko shema (intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, minimalni udio leguminoza te očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti).
U ukupno odobrenom iznosu za izravna plaćanja činile su 90% odnosno tek 10 posto odnosilo se na proizvodno vezane potpore u sklopu kojih se provodilo osam intervencija.
Kod nevezanih, prva intervencija "Osnovna potpora dohotku za održivost" imala je 98.811 korisnika i odobrenu vrijednost od 132.131.764,00 eura. Druga je bila "Dodatna preraspodijeljena potpora dohotku", koju je primilo 98.431 poljoprivrednika u iznosu od 73.110.702,54 eura dok je "Dodatnu potporu dohotku za mlade poljoprivrednike", ostvarilo 7.396 korisnika s ukupno 6.355.710,90 eura.
Eko sheme, kao dobrovoljne klimatsko-okolišne intervencije, prošle su godine provedene s ciljem poticanja održivih poljoprivrednih praksi i očuvanja okoliša, uz jednogodišnju obvezu korisnika.
Intervencija "Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina" bila je najzastupljenija, s 52.484 poljoprivrednika kojima je odobreno 28.467.585,86 eura. "Intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina" koristilo je 125 korisnika, uz odobreni iznos od 600.091,24 eura.
Intervencija za "Minimalni udio leguminoza na poljoprivrednim površinama" uključila je 3.960 korisnika, kojima je dodijeljeno 7.275.535,81 eura, dok je za "Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti" potporu ostvarilo 280 gospodarstava, uz izdvojenih 560.639,10 eura.
Proizvodno vezane potpore dohotku namijenjene su sektorima u poteškoćama i onima koji su važni iz ekonomskih, socijalnih i okolišnih razloga, a prošle godine odobreno je ukupno 26,5 milijuna eura kroz osam intervencija.
Više od 60% ukupne vrijednosti bilo je usmjereno na dvije ključne potpore za sektor stočarstva. Prva je za krave u proizvodnji mlijeka, koja je činila 38% ukupnog iznosa, s dodijeljenih 10.097.292,01 eura za 3.132 farmera. Druga se odnosila na tov junadi, sa 6.711.429,83 eura za 3.856 uzgajivača.
Osim toga, PVP za ovce i koze koristilo je 4.238 uzgajivaća, s ukupno dodijeljenih 1.081.103,80 eura.
Potporu za krmne proteinske usjeve, s ukupno odobrenih 3.319.413,02 eura koristilo je 5.100 subjekata, a za krave dojilje iznosila je 2.587.596,14 eura i odnosila se na 3.605 uzgajivača.
Za povrće je izdvojeno 331.296,96 eura, a za voće 358.391,23 eura, uključujući 543 proizvođača povrća i 989 voćara. Konačno, za šećernu repu odobreno je 2.006.937,49 eura, što je obuhvatilo 323 proizvođača.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tagovi
Autor
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/
yvonne
prije 1 mjesec
Kakve veze ima poticaj sa proizvodnjom? Pa osnovni poticaj je potpora dohotku i namjenjen je za ostanak ljudi u ruralnim krajevima, zar ne? Samo PVP je vezan za velicinu proizvedenog dok sve ostalo nagraduje manju proizvodnju....npr leguminoze zabranjuju gnojivo pa onda dobijes vise poticaja ali imas manje soje...ograniciti najvisi iznos po gospodarstvu i prestati 50 posto omotnice trositi na gradevinu da bi politicari se mogli hvaliti pred izbore kako su oni platili/napravili nesto.
Farma Lužak
prije 2 mjeseca
Najveća laž Hrvatske poljoprivrede je bila kad je HSS sredinom devedesetih počeo priču o OPG u,kao svaki "traktorista" iz bivšeg Pik a postati će vlasnik OPG a. Rezultati su poslje trideset godina pokazali da nije svaki "traktorista "sposoban biti poduzetnik. Priče o malim i velikim su samo kost za glodanje raje a ne stvarni problem. Neko ko radi 10 - 15 hektara povrtlarske proizvodnje je velik i u Hrvatskoj i u Njemačkoj i u Italiji a neko tko radi 100 ili 200 hektara ratarstva je mali i ne može živjeti samo od poljoprivrede ni u Hrvatskoj ni u Njemačkoj već mora biti zaposlen u nekoj firmi. I dok god se budemo "glodali " oko velikim i malih i koliko ko dobiva poticaja a ne budemo pričali o prohodu po hektaru nema napretka. Sta znaci imati 150 hektara livada ili pašnjaka u Gorskom kotaru ili Lici kad je prinos 2 tone sijena po hektaru i to u dobroj godini ili 200 - 250 eura a troška kosnje isto toliko.
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Sve se može , ako se hoče...naime iz porezne uprave , lako je doći do podataka , tko što proizvodi i prodaje , te koji promet ostvaruje. Upravo na temelju tih podataka i ostvarenih potpora , fondova i dr...vidjelo bih se , u šta mi to ulažemo milione , koji se javnosti prezentiraju , te se stavi , da se ulaže u poljoprivredu. Kada bih ugrubo imali podate , bilo bih mam jasno..kuda odlazi novac , a samim tim bih bilo jasno, smjer u što država ulaže. Ovako suhoparno bacamo brojke bez neke analize i to nije prvi puta. Ako država ulaže u određene skupine poslovnih subjekata , a onda od njih treba tražiti odgovornost za loše stanje u proizvodnji hrane , a to nam govori , koji je smjer poljoprivredne proizvodnje. Uspoređivati OPG koji u ruralnom prostoru proizvodi na 10 hektara zemlje i veliki gospodarski subjekt koji proizvodi na 5 , 10 ili 20 tisuća hektara nije isto. Trebaju li nam jedni i drugi ili samo jedni..tada treba jasno definirati strategiju , što se slažemo..tako da bude svima jasno. Ovako guramo sve u isti koš ,što nije dobro.
Farma Lužak
prije 2 mjeseca
Statistika je obično točan zbroj netočnih podataka gospođo Marta onda netko treba objasniti kako od 110.000 poljoprivrednih gospodarstava koje dobivaju potpore 85.000 nije u obrazac u koji se uposije proizvodnja i prodaja na poljoprivrednom gospodarstvu nije uposalo ništa. Dakle po tome ispada da 25.000 poljoprivrednih gospodarstava nešto stavlja na tržište i prodaje. To je najvjerojatnije točan podatak i ako se uzme tih 25.000 poljoprivrednih gospodarstava stvarni broj poljoprivrednih gospodarstava u RH onda su bitno drukčiji pokazatelji o postotku onih koji su parcipirali u mjerama ruralnog razvoja. Bilo bi za sve najbolje da se jednim netko u Hrvatskoj odluči reci koji su ciljevi poljoprivrede u RH, dali je to poljoprivredna proizvodnja ili je to potpora dohodaku za one koji žive u ruralnom prostoru. Uopće ne arbitriram u toj dvojbi jer je to nešto na što treba odgovarati politka ali me osobno jako smeta da ljudi koji žive u Splitu, Zagrebu,Beogradu, Novom Sadu imaju opg na području Like I Gorskog kotara i dobivaju poticaje za poljoprivredne površine koji im netko pokosi ili premalcira a kao mali poljoprivrednici redovito koriste mjere ruralnog razvoja za male poljoprivrednike, za područja na kojima žive nacionalne manjine, bivše mjere 6.2 i slično.
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Slažem se , te uvrstiti u tablicu koji postotak je potpora u neto prihodu subjekta. Kao i koliko subjek dobio sretstava u zadnjih 10 godina na ime fondova... Tako bih dobili neku sliku..tko uzima potpore , te tko je krivac padu poljoprivredne proizvodnje u RH. Te kuda odlaze novci iz fondova , da se dobije slika..da li država transformira novac u OPG ili u druge organizacijske oblike. Na temelju toga možemo ugrubo imati jasniju sliku , ovako milijoni otišli proizvodnje nema tko je kriv , pa seljaci..nisu konkuretni , ne proizvode dovoljno po jedinici površine , po grlu , po ovome ili onome , samo kukaju , kad i nešto seljaci traže..evo onih koji tolike milione dobiju..što hoče i dr. Imdemo jednom s konkretnim brojlama pa imamo neku sliku.
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
Za potporu ruralnom razvoju predviđeno je 48% omotnice,a pretpostavljam da u to spadaju društveni i vatrogasni domovi,šetnice i pokazne staze i slični projekti.Kakve to ima veze sa poljoprivredom?
Farma Lužak
prije 2 mjeseca
Morta Radic, slažem se ali u istoj tablici staviti i prohod od prodaje po gospodarstvu da bi bilo transparentno vidjeti ko dobiva koliko novaca i šta je to gospodarstvo proizvelo i prodalo
SASA FRANIC
prije 2 mjeseca
pa to je premalo. a jos je i tupa Briselska kurva plenkovic po njihovom nalogu uveo njihov pogani EUR i uzrokovao ogromnu inflaciju. naravno to je priznao i podigao primanja svima mogucima, ali u poljoprivredi za njih nije inflacija. nimalo se ovi brojevi nisu povecali, a na sve nacine su ih i smanjili za krajnje poljoprivrednike.
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Puno brojaka...i one nisu male... Stavite koliki postotak su dobili poljoprivrednici koji imaju dohodak do 100 tisuća eura , vjerojatno 20% od tih pustih miliona Te stavite koliko od tih miliona u postotku dobili najviše prvih 100 subjekata. .vjerojatno 60 % Tada bih dobili pravu sliku..ovako puno brojaka , a slika iskrivljena.