Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potpore
  • 15.11.2024. 10:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Što s ugarom, koje izmjene eko shema možemo očekivati, zašto potpore kasne?

Kako ispoštovati eko sheme i ostvariti potpore iz Strateškog plana te koji su problemi poljoprivrednika kod samog podnošenja zahtjeva za potporu, raspravljalo se u Osijeku.

Foto: Ivan Stupnišek/GL
  • 13.109
  • 705
  • 1

"Osnovni i banalni problem je kada vi morate odraditi more administracije da bi dokazali svoju proizvodnju. Tu su geotagiranja, tu je taj dio koji nas guši te zadaje muke i probleme", rekao je Petar Pranjić iz Hrvatske poljoprivredne komore na panel raspravi o potporama iz Strateškog plana ZPP-a koja se održala na prvom susretu ratara Hrvatske, Izidoru, u organizaciji Gospodarskog lista.

Dodao je kako to smatra prerigoroznim, pa čak i nepotrebnim te da mali poljoprivrednici to jednostavno ne stignu odraditi, može se čuti na snimci emisije HRT-a.

"Novo programsko razdoblje je i za administraciju uvelo pravila i obaveze koje se moraju ispoštivati u smislu alata s kojima ćemo provjeravati jer u protivnom Hrvatska kao takva ne može dobiti novac", odgovorila je Sanja Krivanek Mahmuljin, direktorica Sektora za provedbu mjera izravne potpore Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruranom razvoju.

Što se tiče geotagiranja fotografijama, pojasnila je kako prema kriterijima postoje neke poljoprivredne aktivnosti koje se ne mogu vidjeti satelitom te da je stoga dana mogućnost da poljoprivrednik sam putem aplikacije Agro GTF zabilježi svoju aktivnost i riješi problem naknadnih kontrola i da se njegova aktivnost ne vidi.

Ako su parcele u crvenom ili žutom - budite strpljivi

"Tada je ona zabilježena i dajemo novac onome tko ga treba dobiti, a to je onaj koji poljoprivrednu aktivnost obavlja", naglasila je te pojasnila zašto su nekome parcele u žutom ili crvenom. Satelit snima svakih 5 dana. Međutim, ako je prošao po tmurnim oblacima, tada nema podataka. Neka to ne buni proizvođače, kaže, jer djelatnici pregledavaju te iste podatke visoke rezolucije ili traže geotagirane fotografije. "Budite strpljivi, svi smo u tome novi, ali mislim da je pomak tisuću posto u pravednosti raspodjele potpora i u praćenju poljoprivredne aktivnosti", zaključila je.

Pranjić je nadodao da je to uzrok kašnjenja poticaja i da takva jedna stavka zakoči nekoliko tisuća eura koji su nužni, primjerice, za obavljanje sjetve. Upitao je zašto na području županija nemamo nekoga tko će otići na teren, iskontrolirati situaciju, dati svoje mišljenje, udariti pečat i potpis te Agenciji dostaviti te podatke.

Pranjić: Što se dogodilo stočarstvu, sad prijeti ratarstvu - sektor treba pomoć

"Mi na svakom predavanju kažemo poljoprivrednicima - svakih 15 dana odnosno barem dva puta mjesečno uđite u vašu aplikaciju AGRONET i pogledajte što se događa", poručio je Ivica Lovrinčević iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Darina Malekin iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu izjavila je kako se, vezano za upotrebu stajskog gnoja, u provedbi pokazalo da korisnici nisu poštovali sljedivost, odnosno obavili su unošenje u tlo prije no što su napravili analizu tla ili analizu stajskog gnoja. Rekla je kako je preporuka napraviti analizu tla koja ne bi smjela biti starija od 4 godine te da se radi o proizvodnoj godini koja traje od 15. kolovoza prethodne godine do 1. listopada godine podnošenja zahtjeva.

"Međutim, kako je bilo problema, išli smo u izmjene pravilnika u 2024. te smo prihvatili i starije analize ako su one rađene za prethodnu intervenciju odnosno u prethodnom programskom razdoblju. Sve kako bi što veći broj korisnika ušao u sustav potpore".

Briše se obveza od 48 unošenja stajskog gnoja u tlo

Privatnog savjetnika Krešimira Ciprića zanimalo je zašto još nemamo novi pravilnik, ako je nova proizvodna godina počela 15. kolovoza. "Znači, seljaci bi morali predvidjeti i znati kako će prilagoditi svoju proizvodnju, što znači da pravilnik stupa na snagu retroaktivno", reagirao je na što je iz Ministarstva dobio odgovor kako su svjesni situacije i da bi on svakako trebao biti do 15.8. vidljiv i objavljen u Narodnim novinama, no da su ih spriječile i druge obveze iz Strateškog plana. Pravilnik će, kažu, uskoro biti u javnom savjetovanju.

Nadovezao se na temu stajskog gnoja Duško Vučić iz Novske koji je rekao kako se traži da se u roku 48 sati mora geotagirati unošenje u tlo. "Budući da nama stajski gnoj nije osnovna operacija u poljoprivredi i obično je radimo u danima kada su nam slobodni radnici i mehanizacija, jednu tablu radimo po, primjerice, pet dana", rekao je te upitao kako da to onda geotagiraju ako je obaveza napraviti ju unutar 48 sati?

Malekin je odgovorila kako je taj rok od 48 sati nametnula Europska komisija jer stajski gnoj ispušta velike emisije amonijaka u zrak te time šteti okolištu. U prvim su ga izmjenama u lipnju, kaže, maknuli, no taj prijedlog EK nije prihvatila te je on izbrisan u novim izmjenama Strateškog plana. Istaknula je da za iduću godinu u Pravilniku neće biti ove obveze od 48 sati, ali ostaju riječi da bi korisnik taj stajski gnoj trebao unijeti čim prije u tlo.

Koje se izmjene očekuju u novom pravilniku?

Spomenula je nekoliko izmjena koje se očekuju vezano za eko sheme i agrookolišne intervencije, a odnose se na smanjenje pojedinih obveza poljoprivrednika. Tako će, vezano za intervencije za ratarske površine, edukacije biti potrebne svake godine, no one će biti propisane nacionalnim, a ne više Strateškim planom odnosno intervencijom 78.01. za edukaciju korisnika. Time se daje određena fleksibilnost u propisivanju broja sati, naziva tema i slično.

Druga važna izmjena odnosi se na individualno savjetovanje, odnosno kod izrade planova gnojidba, za plan pašarenja, individualno savjetovanje više neće biti obavezno već ga mogu zatražiti korisnici koji ga žele i ne mogu samostalno napraviti.

Također, za korisnike eko sheme 31.03. ekološki značajne površine (EZP) uvedena je jedna nova podintervencija. Naime, oni koji na oraničnim površinama zadovolje 10 posto EZP-a će dobiti dodatnih 30 eura odnosno 130 eura ako na svim poljoprivrednim površinama zadovolje 10 posto ekološki značajnih površina. 

"Za iduću godinu unutar mjere 31.03. ugar nije prihvatljiv kao ekološki značajna površina", rečeno je. Propisano je i Strateškim planom i Pravilnikom što su ekološki značajne površine, zaključila je. Cijeli panel poslušajte ovdje.


Tagovi

Izidor Prvi susret ratara Gospodarski list Eko sheme Zahtjev za potporu Konzervacijska obrada Geotagiranje APPRRR Ministarstvo poljoprivrede Šumarstva i ribarstva Praćenje poljoprivredne aktivnosti Novi pravilnik Stajski gnoj


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.