• Naknada šteta
  • 06.07.2016. 15:00

Štete od mraza u EU - milijardu eura!

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Phil Hogan objasnio je na koje sve načine Zajednička poljoprivredna politika može pomoći proizvođačima.

Foto: Nedjeljko Musulin
  • 1.451
  • 74
  • 0

Štete koje su od travanjskog mraza pretrpjeli voćari i vinogradari u Srednjoj Europi popele su se i na milijardu eura! U svom odgovoru na zamolbu zastupnika Europskog parlamenta, među kojima je i naša Marijana Petir, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Phil Hogan, objasnio je na koje sve načine Zajednička poljoprivredna politika može pomoći poljoprivrednicima da nadvladaju situaciju te pozvao države članice da aktiviraju mjere kako bi pomogle oštećenim poljoprivrednicima.

Tako primjerice članak 33. Uredbe 1308/2013/EU predviđa potporu EU u upravljanju krizama i preventivne mjere za operativne programe proizvođačkih organizacija te upućuje na mjeru koja može biti iskorištena u ovom slučaju - osiguranje ljetine, a uvjeti za koju su razrađeni u člancima 88. i 89. Provedbene uredbe Komisije 543/2011/EU od 7. lipnja 2011.

Politika ruralnog razvoja

Provedbena uredba kaže kako proizvođačke organizacije provode aktivnosti osiguranja ljetine te da ta aktivnost doprinosi sigurnom očuvanju prihoda proizvođača i pokriću tržišnih gubitaka koje ima proizvođačka organizacija i/ili njezini članovi kad su pogođeni, među ostalim, prirodnim katastrofama i klimatskim nepogodama. Nadalje, Provedbena uredba navodi da je u nadležnosti država članica da donose detaljne odredbe o provedbi mjera osiguranja ljetine, uključujući i odredbe kojima se osigurava da mjere osiguranja ljetine ne narušavaju natjecanje na tržištu osiguranja. Pri tome države članice mogu odobriti dodatna nacionalna financijska sredstva kao potporu aktivnostima osiguranja ljetine, za koje se koriste sredstva iz operativnog fonda.

S druge strane, politika ruralnog razvoja također donosi propise koji mogu olakšati situaciju poljoprivrednicima pogođenima prirodnim katastrofama da obnove svoj poljoprivredni proizvodni potencijal. Tako članak 18. Uredbe 1305/2013/EU kaže kako potpora, obuhvaćena mjerom za obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, uključuje ulaganja u preventivne mjere s ciljem smanjenja posljedica mogućih elementarnih nepogoda, nepovoljnih klimatskih prilika i katastrofalnih događaja te ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima.

Ova druga navedena potpora može se dodijeliti poljoprivrednicima ili skupinama poljoprivrednika ako nadležne javne vlasti države članice potvrde da je došlo do elementarne nepogode koja je prouzročila uništenje najmanje 30% relevantnog poljoprivrednog potencijala. Valja reći kako se potpora iz okvira ove mjere ne odobrava za gubitak prihoda nastalog djelovanjem elementarne nepogode ili katastrofalnog događaja.

Stabilizacija prihoda uzajamnim fondovima

Također, načini ostvarivanja potpora vezanih uz načine upravljanja rizicima i stabilizaciju prihoda uređeni su člancima 36. i 39. iste Uredbe. Potpora obuhvaćena mjerom usmjerenom k boljem upravljanju rizicima uključuje financijske doprinose u premijama za osiguranje usjeva, životinja i biljaka od materijalnih gubitaka poljoprivrednika uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama te financijske doprinose uzajamnim fondovima u svrhu isplate financijskih naknada poljoprivrednicima za materijalne gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama, a služi i kao sredstvo za stabilizaciju prihoda u obliku financijskih doprinosa uzajamnim fondovima, koji osiguravaju naknadu poljoprivrednicima za značajan pad u njihovim prihodima.

Valja reći kako uzajamni fond označava program osiguranja udruženih poljoprivrednika koji su države članice odobrile u skladu sa svojim nacionalnim zakonima, a koji omogućuje isplatu naknada udruženim poljoprivrednicima među ostalim i za materijalne gubitke uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama.

Potpora obuhvaćena mjerom za stabilizaciju prihoda dodjeljuje se samo u slučaju pada prihoda od preko 30% prosječnog godišnjeg prihoda pojedinog poljoprivrednika u prethodnom trogodišnjem razdoblju ili prosječnog trogodišnjeg prihoda na temelju prethodnog petogodišnjeg razdoblja, ne uzimajući u obzir najveću i najmanju vrijednost. Navedeni prihod podrazumijeva zbroj prihoda koje poljoprivrednik ostvari na tržištu, uključujući bilo kakav oblik javne potpore, umanjen za iznos ulaznih troškova.

Plaćanja poljoprivrednicima iz uzajamnog fonda moraju pokrivati manje od 70% izgubljenog prihoda u onoj godini u kojoj proizvođač stječe uvjete za primanje takve pomoći. Uz navedeno države članice dužne su odrediti pravila za ustrojstvo i upravljanje uzajamnim fondovima, a posebice pravila za isplatu naknada poljoprivrednicima u slučaju krize te pravila za provedbu i praćenja poštovanja tih pravila.

I u mjerama iz Uredbe 1307/2013/EU i Uredbe 1305/2013/EU prepoznaje se važnost organizacija poljoprivrednih proizvođača te njihova uloga u provedbi brzih, odmjerenih i pravodobnih mjera te je i to jedan od razloga zašto bi država putem Ministarstva poljoprivrede dodatno trebala poticati udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije.

Odobravanje državne pomoći

Uz navedene mjere i instrumente na europskoj razini, na raspolaganju postoje i mogućnosti da države članice mogu razmotriti odobravanje državne pomoći kako bi nadoknadile štetu prouzročenu vremenskim nepogodama koja može biti izjednačena s prirodnom katastrofom u skladu sa člankom 25. Uredbe Komisije 702/2014/EU o potporama za nadoknadu štete uzrokovane nepovoljnim klimatskim prilikama koje se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom.

Te se potpore mogu dodijeliti također ako nadležno tijelo države članice službeno prizna prirodu događaja kao nepovoljne klimatske prilike koje se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom te ako postoji izravna uzročna veza između nepovoljnih klimatskih prilika koje se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom i štete koju je pretrpio poljoprivrednik.

Također, u svom odgovoru povjerenik Hogan navodi kako se Smjernicama Europske unije za državnu pomoć u poljoprivrednom i šumarskom sektoru te u ruralnim područjima 2014. - 2020. navodi da su takvi programi potpore primjenjivi ako se uzme u obzir štetu povezanu s postignućima u poljoprivrednom sektoru (npr. ako je mraz uništio najmanje 30% prosječne godišnje proizvodnje poljoprivrednika, izračunato na temelju trogodišnjeg perioda ili trogodišnjeg prosjeka baziranog na prethodnom petogodišnjem periodu, s izuzećem najvišeg i najnižeg ulaza) te da pomoć može pokriti do 90% štete.

Tako su potpore i druga plaćanja primljena kao nadoknada gubitaka, uključujući plaćanja na temelju drugih nacionalnih mjera ili mjera Unije ili na temelju polica osiguranja za štetu za koju se prima potpora, ograničene na 80% prihvatljivih troškova. Intenzitet potpore može se povećati na 90% u područjima s prirodnim ograničenjima.

Uz sve navedeno države članice mogu se također odlučiti na odobravanje potpore de minimis prema Uredbi 1408/2013/EU do 15.000 EUR po korisniku u razdoblju od tri fiskalne godine i unutar specifične gornje vrijednosti na nacionalnoj razini određene u prilogu te Uredbe.

Foto: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Štete Mraz Naknada EU Phil Hogan Marijana Petir


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi