Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • ZPP
  • 20.09.2018. 10:30

Raspodjela proračuna EU za poljoprivredu 2021.-2027. Gdje je tu Hrvatska?

Pokrenuta je rasprava o ciljevima i raspodjeli 365 milijardi eura od 2021. do 2027. godine. Skoro trećina proračuna EU bila bi, prema prvom prijedlogu podijeljena tako da za izravna plaćanja poljoprivrednicima ide 265,2 milijarde eura, za ruralni razvoj 78,8 milijardi a za mjere podupiranja trišta dvadeset milijardi. Gdje je tu Hrvatska?

Foto: Bigstockphoto/artiemedvedev
  • 4.481
  • 142
  • 0

Poljoprivrednici bi trebali proizvoditi više, efikasnije, bolje i zdravije za nešto manje para iz dijela proračuna EU kojim se financira Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), startni je prijedlog Europske komisije (EK). Na ljeto je pokrenuta rasprava o ciljevima i raspodjeli 365 milijardi eura od 2021. do 2027. godine. Tih skoro trećina (točnije, 28,5 posto) proračuna EU bila bi, prema EK, podijeljena na način da za izravna plaćanja poljoprivrednicima ide 265,2 milijarde eura, za ruralni razvoj 78,8 milijardi a za mjere podupiranja trišta dvadeset milijardi.

Hrvatska bi, prema tome, na ime izravnih plaćanja imala na  raspolaganju 2.489 milijuna eura po sadašnjim cijenama, za ruralni razvoj bi se namijenilo 1.969,4 milijuna eura, a na ime potpore tržištu bi išlo 86,3 milijuna eura. Sveukupno, na ime poljoprivredne proizvodnje, članice EU bi snizile izdvajanja iz proračuna za oko pet posto po sadašnjim cijenama ili 12 posto u stalnim cijenama, dakle cijenama u koje nije uračunata dvopostotna godišnja inflacija. EK u svojim izračunima uvijek koristi sadašnje cijene, dakle iznose koje dobivaju korisnici proračuna dogovorene u stvarnim cijenama i stalne cijene koje se koriste za procjenu i usporedu učinka ulaganja na srednje i duge staze.

Naglasak na ruralnom razvoju 

U novom srednjoročju, prema prijedlogu EK, naglasak bi se stavio na ruralni razvoj, jer: “u ruralnim područjima živi više od 50 posto stanovništva EU te je stoga važno osigurati da ta područja ostanu atraktivna, dinamična i održiva te da na njima budu zajamčeni kvalitetna radna mjesta, gospodarski rast i pristup kvalitetnoj infrastrukturi, mobilnosti i osnovnim uslugama. Poljoprivreda je ključna za mnoge ruralne zajednice, jednako kao i ZPP putem svoje potpore poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama". Pojednostavljenjem ruralnog razvoja, pri čemu će opći cijevi biti utvrđeni na razini EU, države-članice će imati veću fleksibilnost da djelovanja prilagode svojim specifičnim potrebama, osigurat će se da potpora ruralnom razvoju ostane djelotvorna u cijeloj zajednici.

Povećanje stope sufinanciranja državama-članicama će  omogućiti da zadrže ambicioznu razinu ulaganja u ruralnim područjima. "Da, naglasak se stavlja na fleksibilnost. Osnovna filozofija novog pristupa zajedničkoj poljoprivredi jeste, prema prijedlogu koji ni izdaleka nije ono što će izaći kao dogovor 27 članica o ZPP, postavljanje seta krovnih, zajedničkih kriterija i ciljeva. U tim se okvirima države – članice samostalno odlučuju što i kako će raditi, na čemu će inzistirati i gdje će ići novac. Ili, “umjesto pravila i usklađenosti veća se pozorost posvećuje rezultatima“.

Devet je općih ciljeva poljoprivrednog paketa. EK govori o “reformsko-proračunskom“ izdanju. Oni vrijede za sve. To su poticanje održivosti dohotka i izdržljivosti poljoprivrednih gospodarstava u svrhu veće sigurnosti opkrbe hranom ali i preživljavanja imanja u tržišnoj utakmici. Naglašava se snažnija tržišna orijentacija i razvijanje konkurentnosti što je nastavak temeljen na sadašnjem paketu za ZPP. Poboljšava se položaj poljoprivrednika, politike su osmišljene tako da doprinose ublažavanju klimatskih promjena što će se odraziti kroz raspodjelu sredstava i vrednovanje projekata. Više ekologije, više para. Učinkovito upravljanje prirodnim resursima i poticanje održivog razvoja također su dobili mjesto među općim ciljevima. Potom slijedi očuvanje stanovništva i okoliša i doprinos zaštiti bioraznolikosti.

Veća podrška mladima 

Mlade će poljoprivrednike ZPP privlačiti setom poticajnih mjera i olakšicama u osnivanju i razvoju tvrtki u ruralnim područjima. Politika će promicati zapošljavanje, socijalnu uključivost i lokalni razvoj te, kao zadnji cilj od ovih devet općih, brže i efikasnije odgovarati na zahtjeve društva za hranom i zdravljem. Budući da je bitna novost u prijedlogu fleksibilnost, ona bi trebala donijeti veću slobodu članicama Unije koje će same odlučivati kako u svojim granicama ostvarivati ovih devet zajedničkih ciljeva. Time se stvaraju preduvjeti za po mjeri skrojene planove i strategije za optimalno zadovoljavanje potreba lokalnih zajednica i domaćih poljopivrednika. EK bi uvela povelik broj parametara, niz pokazatelja za mjerenje napretka države.

Na članicama je sastaviti strateški plan ali kroz prizmu svojih posebitosti. EK će sve planove pregledati i izanalizirati, odobriti i potom pratiti i , prema potrebi, odlučiti da li država za dobre rezultate zavrijeđuje bonus od pet posto sredstava dodjeljenih joj na ime ruralnog razvoja. U suprotnom slučaju, upozore li brojke i podaci na zaostajanje, EK može intervenirati posebnim akcijskim planom preusmjeravanja nacionalnog programa ( kao svojevrstan popravni ispit!), a u krajnjim situacijama i obustavom plaćanja. Blaža je varijanta reakcije na loše rezutate rebalans budžeta. Sve ovisi o uzrocima slabih rezultata. Od zanimljivih detalja iz prijedloga ZPP za iduće desetljeće ističem snižavanje gornje granice za izravna plaćanja od 60 tisuća eura te postavljanje gornjeg limita  za isplate više od stotinu tisuća. Nema beskrajnih uplata velikima. Malim bi se poljoprivrednicima ponudio paušalni iznos. Sve ovo uz postroženi nadzor tko ima pravo na potpore. Dobra je vijest da će biti manje papirologije, ali više kompjutorizacije.

Države – članice bi same odlučivale što definira poljoprivrednika i tko sve ulazi u ovu kategoriju, sve uz kriterije predmeta poslovanja, količine rada ili dohotka, EK bi definiciju odobrila a država potom prakticirala. Novost koja će prema svemu sudeći preživjeti raspravu jeste obaveza postavljanja sustava savjetodavnih službi, sa zadatkom informiranja o uvjetima poslovanja. Zahtjeve za izravnim potporama prethodno će popunjavati države – članice unošenjem što većeg broja ažuriranih i točnih podataka… Rezime: “predložili smo prijelaz na održivu poljoprivredu“, tumače u EK.

Test za hrvatsku državnu upravu

A sada, počinje javna rasprava kojoj je prijedlog EK tek pucanj startnog pištolja. U nju se uključuju Europski parlament prvo kroz odbore, potom plenarno kao i Vijeće EU, kroz seriju skupova nadležnh ministara i ministarstava. Ići će se od teme do teme. Izvjesno je: konačan prijedlog novog ZPP-a dramatično će se razlikovati od Komisijinog. Komisijina je polazna točka nekakav imaginarni “europski zajednički interes“, u koji rasprava ugrađuje interese (i pregovaračku, diplomatsku pa i trgovačku vještinu) država – članica. EK apelira na brzinu i efikasnost, da se ne dogodi , kao pri usvajanju sadašnjeg ZPP paketa, dogovor u zadnji tren te se države nisu primjereno pripremile za start novog režima u novom proračunskom razdoblju. Javna rasprava zahtijevati će mnogo znanja, mudrosti i – pomno kalibrirane borbe za vlastite interese.

Ona će biti test za hrvatsku državnu upravu koliko je spremna boriti i izboriti se za domaću poljoprivredu. Svojevremeno, za pristupnih pregovora, jedna  je epizoda neizravno obilježila zaključenje sadržaja poljoprivrednog paketa. Priča veli da je tadašnji voditelj pregovaračkog tima za poljoprivredu (Miroslav Božić) pregovaračima EK toliko išao na živce svojim upornim, tvrdoglavim zalaganjem za hrvatsku poljoprivredu i zdravorazumskim pozivanjem na principe EU da su se žalili hrvatskom vrhu… i Božić je smijenjen! Pregovori o novom ZPP tražit će, stoga, veoma sposobne i, jer je to tako u složnoj EU obitelji, jako borbene, stručne i beskompromisne osobe. Hrvatska će biti prisiljena, ne želi li ostati u zapećku i da joj poljoprivreda ne bi, doslovno, izvisila, sklapati interesne koalicije ali i trgovati ispod stola. Jer, svi to čine!

Pred nama su uzbudljiva vremena.


Tagovi

ZPP Proračun Izravne potpore Ruralni razvoj


Autorica

Lada Niseteo

Više [+]

Više od četvrt stoljeća dopisnica iz Bruxellesa s preko 25 tisuća članaka za sve glavne hrvatske medije. Dugogodišnja suradnica Glasa Amerike. Dobitnica nagrade EK za novinarstvo Schuman. Pratila procese proširenja EU i pristupnih pregovora. Prati širok spektar praktičnih tema kojima se EU bavi i koje zajednici daju smisao i svrhu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svaki oblik vlage uljanoj repici i drugim kulturama je dobrodošao pa tako i rosulja nakon magle :)