Prolaznost EU projekata u hrvatskoj poljoprivredi: Manje od 3% OPG-ova prijavljuje se na natječaje

Lako je povući EU sredstva u poljoprivredi. Rečenica je koja se često može čuti u hrvatskom medijskom prostoru. No, je li uistinu tako?

Na dva nedavno završena natječaja, 73.10. "Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju" i 73.12. "Potpora malim poljoprivrednicima," pristiglo je ukupno 3.297 prijava, no samo je 693 obiteljskih gospodarstava zadovoljilo uvjete. S obzirom da imamo oko 130.000 OPG-ova, to znači da bi tek 0,56 % registriranih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj moglo dobiti sredstva iz EU fondova.

"U RH je registrirano 162.629 OPG-ova, od čega je 35.267 samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava (SOPG). Budući da se SOPG-ovi nisu mogli prijavljivati na predmetne natječaje, ova je skupina izuzeta iz analize ukupnog broja prijavljenih. Naime, na ova dva natječaja prijavilo se samo 2,68% gospodarstava“, pojašnjava Ana - Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga. 

Inicijalne rang-liste

Objavljene inicijalne rang-liste pružaju uvid u broj prijavljenih inicijativa, ukupno zatražena sredstva te financijski iznos za svaku prijavu. 

"U ovoj fazi nadležno tijelo još nije provjeravalo ispunjavaju li prijavljeni projekti uvjete natječaja, jesu li bodovi ispravno dodijeljeni, je li dokumentacija uredna i je li nabava provedena u skladu s pravilima, a te će provjere uslijediti u drugoj fazi, što može dovesti do umanjenja broja bodova ili odbacivanja projekta", dodaje Špicnagel.

Svima koji su trenutno u "zelenom", ali i onima koji su trenutno ispod crte, bitno je naglasiti kako administrativna kontrola ne znači automatski i potpisivanje ugovora. 

Primjerice, na jednom od prethodnih natječaja za Mjeru 6.1.1 (Potpora mladim poljoprivrednicima), evidentirana su značajna pomicanja nakon provedene administrativne kontrole, pri čemu su se neki kandidati pomaknuli za gotovo 200 mjesta.

"Poteškoće s konačnim rezultatima na rang listama često proizlaze iz nejasnoća u natječajnim uvjetima. Kada se objavi određena intervencija, svi uvjeti trebaju biti jasno definirani na početku, bez izmjena koje se događaju kasnije. Ove izmjene često dovode do toga da korisnici ne prolaze na natječajima ili odustaju, iako su možda u prvoj verziji natječaja imali dovoljno bodova i uvjete za prolazak", objašnjava Mato Brlošić. 

Najzanimljiviji natječaji za poljoprivrednike

Na natječaju za intervenciju 73.10. uspješnost iznosi nešto više od 9%, dok je za tradicionalne poljoprivrednike taj broj porastao na nešto više od jedanaest.

Ekološki poljoprivrednici su prošli s nešto više od šest posto, a veliki poljoprivrednici s oko 10. Drugim riječima, od ukupno 1.285 prijavljenih, prema inicijalnoj rang-listi prošla su 132 projekta.

S druge strane, natječaj 73.12. pokazuje prolaznost od gotovo 25 posto, pri čemu su konvencionalni poljoprivrednici imali prolaznost od nešto manje od 28%, dok je kod ekoloških ta brojka bila nešto iznad 22. To znači da je od ukupno 2.110 prijavljenih projekata, odobreno njih 571.

"Ova dva natječaja svakako spadaju među najzanimljivije za poljoprivrednike. S obzirom na to da je zadnji natječaj za male bio 2021., a onaj za velike i srednje 2022. godine, za očekivati je da su s nestrpljenjem dočekali nove natječaje i prilike za ulaganja", naglašava Špicnagel.

Kad je riječ o povećanju uspješnosti projekata, to se može razmatrati s gledišta akcija koje sami poljoprivrednici mogu poduzeti ili iz perspektive aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ako se promatra s pozicije OPG-ovaca, oni mogu povećati šanse za prolazak projektnih prijava temeljitom provjerom uvjeta prihvatljivosti te pažljivom izradom projekata, uz podršku stručnih konzultanata.

"Kako bi se povećala prolaznost velikih poljoprivrednih projekata, natječaje bi trebalo diferencirati prema veličini. Natječaje za mala gospodarstva treba ograničiti na povrat od 100 do 200 tisuća eura, dok za velika povrat treba biti između 2 i 5 milijuna eura. Na taj način bi se omogućio njihov razvoj sukladno njihovim mogućnostima", pojašnjava Brlošić.

Veći povrati za ekološke proizvođače 

Također, dodaje kako bi mjere za mala gospodarstva trebalo raspisivati 2 do 4 puta tijekom programskog razdoblja, dok natječaje za velika 1 do 2 puta, ovisno, naravno,  o raspoloživim sredstvima. 

U Hrvatskoj trenutno ima 6.695 registriranih ekoloških proizvođača, što predstavlja samo 5,45% ukupnog broja registriranih imanja.

"Održiva poljoprivreda nosi sa sobom različite izazove, kako u samoj proizvodnji, tako i pri stavljanju proizvoda na tržište. Imajući to na umu, kao i sve aktualne trendove vezane uz održivu proizvodnju u Europi, od ključne je važnosti stalno poticati prelazak na ekološke metode te razvoj proizvoda s većom vrijednošću", kaže Špicnagel. 

Dodatni natječaji za ekološke poljoprivrednike osnažili bi njihovu poziciju na tržištu. Također, pojednostavljenjem procesa certifikacije, ali i okupljanjem poljoprivrednika u klastere, prema tipu proizvodnje, te edukacijom od strane domaćih i inozemnih stručnjaka, dodatno bi se unaprijedio strukturirani pristup proizvodnji i stavljanju proizvoda na tržište. 

Da bi se potaknuo veći interes za ovu vrstu poljoprivrede, pojašnjava nam Brlošić, povrati za ekološke proizvođače trebali bi biti veći od onih za konvencionalne. Ako konvencionalni poljoprivrednici dobivaju 50-70% povrata, ekološki bi trebali dobivati 70-90%.

"Osim toga, potrebno je pojednostaviti listu bodovanja kako bi ekološki proizvođači lakše skupili bodove za prijavu. Primjerice, bodove bi trebali dobiti oni koji koriste tehnologiju koja omogućava precizno tretiranje, poput prskalica koje prskaju samo korov, a ne cijelu površinu", ističe Brlošić.

Prije prijave na natječaj, važno je provjeriti ispunjava li prijavitelj uvjete i ima li realne šanse za prolazak s potrebnim brojem bodova. U slučaju niskih izgleda za uspjeh, preporučuje se priprema za sljedeći natječaj ili traženje drugih fondova koji bi mogli biti prikladniji. 

Subvencionirani krediti 

Također, umjesto natječaja, moguće je razmotriti financijske instrumente poput subvencioniranih kredita koji nude povoljnije uvjete i mogu pomoći u modernizaciji poslovanja, čime se dugoročno jača konkurentnost i financijska održivost gospodarstva.

"Poljoprivrednici koji ne prođu na natječajima često koriste HAMAG BICRO linije kredita s kamatama od 0,1 do 2%, ovisno o vrsti ulaganja. Međutim, i ova mogućnost ima svoja ograničenja. Korisnicima koji nisu prošli na mjerama poput 4.1.1 ili intervencija 73.10, a koriste spomenute linije kredita, trebalo bi omogućiti povrat od minimalno 40% nakon određenog perioda otplate, primjerice nakon 2 godine. Tako bi se omogućilo da više investiraju u suvremenu mehanizaciju", priča Brlošić. 

Poljoprivrednici imaju slobodu odlučiti trebaju li im stručnjaci za pripremu i provedbu projekata. Primjerice, za pripremu jednog srednje zahtjevnog projekta potrebno je otprilike izdvojiti 40-ak sati za pisanje poslovnog plana, kontaktirati u prosjeku 5-12 institucija, prikupiti 20-50 različitih "papira“, a svaki natječaj nosi sa sobom i još neke specifične uvjete. 

"Mišljenja sam da Ministarstvo i Agencija za plaćanja transparentno provode proces ocjenjivanja pristiglih prijedloga. Važno je imati na umu da su i oni podložni kontrolama Europske komisije, što dodatno jamči kvalitetu njihova rada. Dakako možemo govoriti o preopterećenosti sustava, ali ne raspolažem konkretnim podacima koji bi to potvrdili", tvrdi Špicnagel. 

Novce uvijek dobivaju isti? 

Transparentnost u ocjenjivanju i rangiranju projekata mogla bi značajno povećati povjerenje u sustav. Često isti poljoprivrednici prolaze na natječajima, što stvara sumnju kod drugih. 

"S obzirom na ukupan broj OPG-ova u Hrvatskoj, na natječajima prolazi 500 do 1.000 u upisniku. Ograničavanje prolaska na natječajima na jednom po razdoblju moglo bi povećati broj korisnika koji dobivaju sredstva", zaključuje Brlošić. 

Iako su EU natječaji privlačni, velika konkurencija i složenost prijavnih procesa zahtijevaju detaljnu pripremu i razumijevanje uvjeta natječaja kako bi se povećale šanse za uspjeh. 

S obzirom na rizike i izazove u ekološkoj poljoprivredi, veći povrati i poticaji, kao i jednostavniji bodovni sustav, mogli bi potaknuti više poljoprivrednika na prijelaz prema održivijim praksama.

Povećana transparentnost i prilagodba natječaja različitim veličinama poljoprivrednih gospodarstava mogli bi dodatno motivirati prijavitelje.