Petir: Hoće li Hrvatska biti jedina država članica u povijesti kojoj EU neće isplatiti puni iznos izravnih plaćanja?

Na izvanrednoj sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj u Strasbourgu u ponedjeljak kasno uvečer povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan predstavio je prijedloge za reformu Zajedničke poljoprivredne politike. 

Predstavljene reforme trebale bi donijeti fleksibilnost u korištenju sredstava te boljim usmjeravanjem potpore prema malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima pridonijeti pravednijim uvjetima. Novi ZPP ima i veće ambicije u pogledu zaštite okoliša i klime, a fokus stavlja i na znanje i inovacije. No, problematično je smanjenje ukupnog proračuna namijenjenog u tu svrhu. I dok Komisija tvrdi da se proračun za poljoprivredu smanjuje za 5%, prema izračunu Parlamenta proračun za poljoprivredu smanjuje se za 15%, a za ruralni razvoj za čak 25% što će imati znatan utjecaj na provedbu reforme.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica AGRI odbora Marijana Petir upoznala je povjerenika Hogana i kolege zastupnike s dijelovima predloženih reformi problematičnima za Hrvatsku te izrazila zabrinutost na posljedice koje bi smanjenje proračuna moglo imati za opstanak hrvatskog ruralnog prostora i generacijsku obnovu, saznajemo iz priopćenja europarlamentarke Petir.

Upitna isplata izravnih plaćanja?

"Ako je točan izračun Parlamenta da se sredstva za ruralni razvoj smanjuju za čak 25%, kako će se to smanjenje odraziti na opstanak hrvatskih sela i ostanak mladih na selu u kontekstu činjenice da je Hrvatska čak 46% svog proračuna namijenila upravo za ruralni razvoj?", upitala je zastupnica Petir povjernika Hogana.

Dodatan problem s kojim bi se mogli suočiti hrvatski poljoprivrednici je, kako pojašnjava hrvatska europarlamentarka Marijana Petir, pitanje isplate izravnih plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Naime, u ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji utvrđeno je prijelazno razdoblje do 2022. godine u kojem hrvatski poljoprivrednici dio isplata iz 1. stupa dobivaju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a dio isplata iz nacionalnog proračuna. Hrvatska bi tek u 2022. godini dosegnula puni iznos izravnih plaćanja iz EU proračuna, a predloženo smanjenje proračuna s pravom postavlja pitanje očuvanja ugovora.

"Hrvatska bi tek u 2022. godini dosegnula puni iznos izravnih plaćanja iz EU proračuna, ali s obzirom na najavljeno smanjenje proračuna za poljoprivredu, zanima me hoće li Hrvatska biti jedina država članica u povijesti kojoj EU neće isplatiti puni iznos koji je utvrđen Ugovorom o pristupanju?", upitala je povjerenika Hogana zastupnica Petir.

Hoće li Komisija uplatiti puni iznos za razminiranje?

Također, Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena je i tzv. "minska omotnica". Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura. Hrvatska još danas ima oko 425 km² minski sumnjivih površina od kojih je 38.000 ha čine površine pod šumama. Stoga je zastupnica Petir povjerenika Hogana upitala i hoće li Komisija uplatiti puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina i tako pomoći Hrvatskoj da se očisti od mina.

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, odgovarajući na pitanja zastupnice Petir, potvrdio je da će svi aspekti Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji biti u potpunosti poštovani i ispunjeni.

Zajednička poljoprivredna politika najdugovječnija je i najuspješnija politika Europske unije, a njezin je cilj osigurati kvalitetnu hranu za više od 500 milijuna stanovnika Unije po pristupačnim cijenama. U cijeloj Europi ima oko 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava dok poljoprivredna zemljišta čine 48% europskog teritorija, a na njima radi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika dok je u povezanim sektorima cijelog lanca opskrbe hranom zaposleno 44 milijuna Europljana.