Pretraga tekstova
Otvoren je Javni poziv za dodjelu potpore, a najviši iznos bespovratnih sredstava po korisniku iznosi 50 tisuća kuna, navodi Ministarstvo poljoprivrede.
Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je Javni poziv za dodjelu potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji koriste zemljište zaštićeno kao kulturno dobro.
Zahtjevi se podnose zaključno s 15. studenoga, a za provedbu Programa potpore osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu u ukupnom iznosu od 5 milijuna kuna.
Riječ je, podsjećaju, o Programu izrađenom u suradnji s Ministarstvom kulture i medija u cilju prilagodbe poljoprivredne djelatnosti na gospodarstvima koja imaju obvezu provođenja određenih administrativnih postupaka i provedbe mjera zaštite kulturnog dobra, pri čemu najviši iznos bespovratnih sredstava po korisniku iznosi 50 tisuća kuna.
"Između ostalog, sufinancirat će se troškovi obnove zapuštenih poljoprivrednih površina, revitalizacije povijesnih regulacija vodenih tokova, kupovine motokultivatora i njihovih priključaka koji omogućavaju obradu zemlje na manjim dubinama te nabava ručnog alata potrebnog za obrađivanje zemljišta, uz brojne druge", pojašnjavaju.
Navode i da je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano 1.130 arheoloških kulturnih dobara, a velik dio njih smješten je na poljoprivredno obradivim katastarskim česticama.
Takve poljoprivredne površine, kažu, zahtijevaju dodatna ulaganja i troškove te posebne načine obrade zemljišta, a nerijetko se nalaze na područjima koja imaju i određena dodatna prirodna ograničenja
Naglašavaju i da program za koji je otvoren Javni poziv za podnošenje Zahtjeva za dodjelu sredstva, predstavlja mogućnost potpore kao kompenzacije za smanjenu dohodovnost zbog obveze poštivanja propisa o propisa o zaštiti kulturne baštine. On je i, kažu, značajan pomak u revitalizaciji zapuštenih dijelova kulturnih krajolika kojima je jedna od sastavnica višestoljetno poljoprivredno korištenje zemljišta (poput Starogradskog polja na Hvaru, koje je upisano na Popis svjetske baštine UNESCO-a).
Sva pitanja vezana uz Javni poziv mogu se slat i na adresu agroekologija@mps.hr.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?