Mali mesar želi modernizirati preradu mesa: "Dajte mladima više prostora"

Intervencija 73.11 iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027. prilika je za Juricu Štefanka iz Antunovca kod Osijeka da modernizira preradu mesa i osigura bolji kontinuitet proizvodnje. Ovaj 19-godišnji proizvođač, poznat i pod nadimkom Mali mesar, planira se prijaviti na natječaj za nabavu novih strojeva, izgradnje veće pušnice i bolju organizaciju posla.

Ne želi pod svaku cijenu povećavati proizvodnju, nego zadržati kvalitetu svojih suhomesnatih proizvoda i lakše se nositi s izazovima koje donose promjenjivi vremenski uvjeti.

Jurica se poljoprivredom bavi odmalena. Sudjeluje u svim segmentima, od uzgoja svinja, prerade mesa do prodaje gotovih proizvoda. Kupci ga prepoznaju i po sadržaju kojega objavljuje na društvenim mrežama.

Njihova je priča započela 2015. godine, kada se njegov otac odlučio za uzgoj crnih slavonskih svinja i proizvodnju suhomesnatih proizvoda. Jurica je odrastao promatrajući rad u preradi i postupno razvijao vlastiti interes za taj posao.

Iako je prvotno razmišljao o drugim zanimanjima, odlučio je upisati Poljoprivrednu školu u Osijeku, smjer poljoprivredni tehničar. Želio je steći znanja iz stočarstva, poljoprivrede i mehanizacije koja će mu kasnije koristiti.

Danas mu je, kaže, prerada mesa jedan od najdražih dijelova posla. Voli imati kontrolu nad procesom i znati da osobno stoji iza konačnog proizvoda.

"Najvažnije mi je kada je kupac zadovoljan finalnim proizvodom, što znam da je sve stečeno poštenim radom te da osobno stojim iza svega“, ispričao je u podcastu Agrokluba.

Od vlastitih svinja do gotovog proizvoda

Na gospodarstvu trenutačno imaju oko 50 grla, među kojima je približno 40 crnih slavonskih svinja i deset nerasta pasmine durok. Uzgoj je ekstenzivan i svinje drže na otvorenom, zbog čega imaju veću potrošnju hrane.

Jurica ističe kako u prodaji nudi isključivo proizvode od vlastite sirovine. Sve meso prolazi kroz njegove ruke - od obrade i punjenja kulena i kobasica do dimljenja i sušenja u vlastitoj pušnici.

U ponudi imaju različite suhomesnate proizvode, a među favoritima je kulenova seka. Iako je kulen mnogima prvi izbor, Jurica kaže da mu je pomalo žao načeti ga i često ga čuva za poklon.

"U kulenovoj seki je isto meso kao i u kulenu, ali jednostavnija je za guljenje i rezanje, a dobivamo gotovo identičan okus", pojasnio je.

Proizvodnju ne želi povećavati pod svaku cijenu. Smatra da bi mu veće količine mogle otežati održavanje kvalitete, a upravo je ona, uz dobru promociju, ključna za zadržavanje kupaca. "Reklama vam dovede kupca jednom, a kvaliteta ga održava", ističe.

Afrička svinjska kuga i visoke temperature otežavaju proizvodnju

Kao i drugi proizvođači, i Jurica se suočava s izazovima koji utječu na kontinuitet proizvodnje. Posljednjih godina probleme su stvarala ograničenja povezana s afričkom svinjskom kugom, zbog kojih je prošle sezone s preradom kasnio oko dva mjeseca.

Dodatni izazov predstavljaju neuobičajeno visoke temperature tijekom jeseni. Proizvodnja tradicionalnih suhomesnatih proizvoda ovisi o odgovarajućim uvjetima, a toplije vrijeme otežava proces sušenja i sazrijevanja.

"Nemoguće je kvalitetno proizvoditi na 18 ili 19 Celzijevih stupnjeva, a bez odgovarajućih hladnjača i komora teško je kontrolirati temperaturu i vlažnost zraka“, pojašnjava.

Upravo bi modernizacija prostora i opreme trebala pomoći da proizvodnja bude stabilnija i manje ovisna o vremenskim uvjetima.

Prijavit će se na natječaj za preradu mesa

Jurica dosad nije koristio nacionalne ni europske potpore. Priznaje da se ranije nije dovoljno informirao o mogućnostima financiranja jer je najveći dio pozornosti usmjeravao na znanje o proizvodnji i kvaliteti proizvoda.

U posljednje vrijeme polazi edukacije i seminare te se informira o dostupnim natječajima. U tome mu pomažu konzultant i internetski izvori, a među stranicama koje redovito prati navodi i Agroklub.

Planira se prijaviti na natječaj za intervenciju 73.11, namijenjenu ulaganju u preradu mesa. Odobrena sredstva, nada se, omogućila bi mu nabavu nove opreme i bolje organiziranje proizvodnog procesa.

"Želim modernizirati preradu - nabaviti strojeve, možda i novu pušnicu te lift za meso, jer planiram pušnicu napraviti na katu", otkrio je.

Intervencija 73.11. – Potpora za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda dio je Strateškog plana ZPP RH 2023. – 2027., a namijenjena je stvaranju dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima. Potpora omogućuje ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za preradu mesa, mlijeka, voća, povrća i drugih poljoprivrednih proizvoda, kao i nabavu strojeva, opreme i gospodarskih vozila. Obuhvaća i ulaganja u objekte za prodaju vlastitih prerađenih proizvoda te prateću infrastrukturu.

Prema uvjetima intervencije, osnovni intenzitet potpore iznosi 40 posto prihvatljivih troškova, a može se povećati do 65 posto za mlade te male poljoprivrednike koji ispunjavaju propisane uvjete. Potpora se može ostvariti u iznosu od 15.000 do 3.000.000 eura po projektu.

Iako već ima vlastito rashladno vozilo, ulaganje u preradu vidi kao najvažniji sljedeći korak. Cilj mu je osigurati bolji kontinuitet proizvodnje uz jednaku ili još višu razinu kvalitete.

"Ako bih dobio novac, prvo bih uložio u preradu. Izgradio bih veću pušnicu, ne pretjerano veliku, nego takvu da mogu imati malo bolji kontinuitet proizvodnje“, kaže Jurica.

"Teško je mladima koji kreću od nule"

Iako u europskim fondovima vidi priliku za razvoj gospodarstva, smatra da mladim proizvođačima koji tek grade posao nije jednostavno doći do potpore.

Prema njegovu mišljenju, uvjeti i kriteriji natječaja mogu biti zahtjevni za male proizvođače koji još nemaju razvijenu infrastrukturu, veći broj zaposlenih ili dovoljno veliku ekonomsku veličinu.

"Previše se gleda na velike, koji su već uhodani i koji su se ranije prijavljivali na natječaje. Netko tko ima više zaposlenih automatski može ostvariti više bodova. Mislim da se za početak previše traži - moraš imati svašta da bi te uopće podržali", smatra.

Posebno ističe da njegovo gospodarstvo nema vlastitih poljoprivrednih površina, zbog čega hranu za svinje mora kupovati. Budući da se životinje uzgajaju na otvorenom, troše velike količine hrane, što predstavlja značajan trošak. "Ja imam određenu ekonomsku veličinu, ali nemam nijedan jutar zemlje. Hranu isključivo kupujem, što je jako velik trošak. Mislim da su prema nama malima ponekad prestrogi i da bi nam trebalo dati malo više prostora", poručuje.

Jurica Štefanko iliti "Mali mesar" - lice s osječke tržnice koje osvaja kvalitetom fajferice

Dodaje da je važno mladima omogućiti da najprije razviju stabilno poslovanje i ojačaju gospodarstva, a zatim nastave ulagati i rasti.

"Kad se dignemo na noge i budemo čvršći, onda od nas uzimajte sve što se može", rekao je.

Društvene mreže pomažu za promociju proizvoda

Osim kvalitete, u razvoju poslovanja važnu ulogu ima i promocija. Jurica je prije otprilike dvije godine počeo snimati videe. Početak nije bio bez neugodnih komentara i dvojbi, ali nastavio je objavljivati sadržaj i vjerovati u sebe. Danas smatra da mu društvene mreže znatno pomažu u predstavljanju proizvoda i dolasku do kupaca.

"Dosta se pročulo za mene i ono što radim. Mislim da društvene mreže lijepo pridonose prodaji“, kaže naglasivši da sama promocija nije dovoljna. Kupci se vraćaju kada su zadovoljni proizvodom, a posebno mu je drago kada mu kažu da nešto slično još nisu kušali.

Želi ostati u Antunovcu i nastaviti obiteljsku priču

Unatoč svakodnevnim obvezama, nepredvidivom radnom vremenu i izazovima u proizvodnji, Jurica se teško može zamisliti u nekom drugom poslu. Njegova je želja da gospodarstvo za pet ili deset godina bude uspješno i stabilno, uz zadržavanje kvalitete po kojoj ga kupci poznaju.

Mladima koji tek ulaze u poljoprivredu poručuje da budu uporni, da imaju volju i da ne odustaju zbog tuđih komentara. "Morate se samo sjetiti zbog čega ste počeli. Ako ne odustanete, iz dana u dan bit ćete sve bolji i bolji", poručuje.

Od nadležnih očekuje više razumijevanja i potpora koje će mladim proizvođačima olakšati početak i omogućiti im da razvijaju vlastite proizvode.

"Volio bih da nama mladima date malo više prostora i bolje potpore te da nas više primijetite. Za ostanak mladih u Hrvatskoj teško je da sve napravimo sami", zaključuje Jurica koji želi da Slavonija i ubuduće bude prepoznatljiva po mladim ljudima, plodnoj zemlji i domaćim proizvodima.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor