Kestenova šuma niknut će za mjesec dana podno Papuka

Podno Papuka, na lokaciji Radovanci, u blizini Velike i tek 15-ak kilometara od Požege, za mjesec će dana niknuti nasad kestena. Na 12 hektara nekada zapuštenog zemljišta ondje će biti posađeno gotovo 3.000 sadnica pitomog kestena.

Kesten na ovom području nije uobičajena kultura, no, kada imate dobar plan, što vas može spriječiti u takvom naumu.

Za ovaj su se pothvat odvažili u Vinariji Galić, koja se prijavila na mjeru 4 iz Programa ruralnog razvoja te odlučila podići nasad kestena i borovnice. O borovnici ćemo kakvom drugom prilikom jer, ovoga nas puta zanima kesten, kultura koja, čini se, samozatajno ulazi na mala vrata hrvatskog, kontinentalnog voćarsta.

Projekt vrijedan 8,5 milijuna kuna

Radi se o projektu kojega su prijavili na mjeru 4.1.1. u vrijednosti 7,2 milijuna kuna, od čega je planiran povrat investicije oko 6,4 milijuna kuna. Cjelokupan projekt je vrijedan 8,5 milijuna kuna.

U proteklih godinu dana pripremili su zapušteno zemljište zaraslo visokim raslinjem koje je kao takvo bilo neupotrebljivo za bilo što. Ondje su provedeni ogromni zahvati pa je već samo krčenje predstavljao veliku investiciju koja je zahtijevala sredstva preko 2 milijuna kuna.

Kopaju rupe za sadnice i arteške bunare

"Trenutno smo u pripremi kopanja rupa i za nekakvih mjesec dana bismo trebali početi sa sadnjom kestena. Trenutno se vrši pripremanje tla od od niveliranja do stavljanja stajnjaka, gnojidbe i pripreme za samu sadnju", otkriva nam Andrej Markulin, predsjednik uprave Vinarije Galić.

Kaže kako će ondje, na 12 hektara zemlje biti posađeno oko 2.800 sadnica. Kako stvar ne žele prepustiti slučaju, pripremaju i navodnjavanje.

"Da, u planu je navodnjavanje kako za kesten, tako i za borovnicu. U tijeku je kopanje arteških bunara na koje ćemo priključiti sustav za navodnjavanje", kaže Markulin dodavši kako se radi o ekološkom uzgoju kestena.

Nabavili sadnice najotpornije na rak kore kestena

"Činjenica je da u blizini nema planskih nasada kestena, no ta se vrsta ipak nalazi u okolnim šumama, čak vrlo blizu od područja u kojem sadimo", naglašava Markulin nastavivši kako svakog tko se upusti u priču o kestenu zanima što s rakom kore kestena, gorućim problemom šuma pitomog kestena kojega uzrokuje parazitska gljiva Cryphonectria parasitica, a u Hrvatskoj je prvi puta zabilježena još 1950. godine.

"Da, rak kore kestena je prisutan, nema garancije da se neće pojaviti u bilo kojem rasadniku u bilo kojem dijelu svijeta. No, sadnice koje smo nabavili pokazale su se kao najotpornije na rak kore. Dugi niz godina odolijevaju samoj bolesti. Dijelom smo ih nabavili iz Španjolske, a dijelom iz Italije", pojašnjava Markulin.

Puni rod očekuju za sedam godina

Sam projekt završava 30. lipnja, no tek tada će početi njegov "pravi život". Prve plodove očekuju za dvije, tri godine, a kroz nekih sedam godina će očekivati skoro puni rod.

I prije samih plodova ima tu posla i za okolno stanovništvo, od samog krčenja, preko sadnje kestena, a onda i prikupljanja plodova.

"Imamo već zaposlenih 20 djelatnika, odnosno do kraja godine planiramo zaposliti 28 djelatnika. Povećanje broja zaposlenih je neminovno, a tu će svakako biti i nešto sezonskih radnika, kao što imamo i u vinogradarstvu u vrijeme berbe", najavljuje Markulin.

Velika potražnja za kestenom

Neizostavno je bilo pitati - tko su budući potrošači požeškog kestena?

"Nemamo ništa unaprijed dogovoreno, odnosno, još uvijek nismo definirali kupca. Vjerujemo da s tržištem neće biti problema jer za kestenom postoji dosta velika potražnja. Kako u konzumaciji ploda kestena kada se govori o marketima, do same industrije koja ga koristi", kaže Markulin.

Kestenova paša

Neposredno, ova bi kestenova šuma mogla poslužiti i kao odlična paša za pčele iz toga kraja. Tim više što je upravo jučer Slavonski med dobio Zaštićenu oznaku izvornosti i tako se našao među 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Europskoj uniji. Naravno, među njima je i kestenov med.

Naziv Slavonski med registriran na EU razini

"Da, moguća je suradnja s pčelarima, no to ovisi najviše o njima, oni trebaju iskazati tu potrebu. Što se tiče nas, oni su dobrodošli. U našem okruženju je dosta pčelara s dosta košnica. Vjerujem da ćemo uspostaviti dobru suradnju", zaključio je Andrej Markulin.

Foto: Pixabay/SalvatoreMonetti Flickr

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor