Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

Poljoprivrednici i prerađivači od jeseni će imati pristup novim financijskim instrumentima ukupne vrijednosti gotovo 47 milijuna eura.

Kako smo najavili, riječ je o sredstvima temeljem potpisanih sporazuma o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) te s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Zajmovi idu od 1.000 do 150.000 eura, uz otpis glavnice do 45%, odnosno u nekim sektorima čak i do 50% za mlade poljoprivrednike.

Od jeseni na raspolaganju 47 milijuna eura, kako do zajma/kredita s kapitalnim rabatom?

Prijave se očekuju tijekom rujna.

"Nije ovo natječaj za svakoga i to je namjerno tako. Instrument cilja na takozvane osjetljive sektore - one za koje se pokazalo da najteže dolaze do kapitala", komentira za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

HAMAG-BICRO zajmovi uz otpis do 50 posto glavnice

Prihvatljivi su, naime, mliječno i mesno govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo, te svinjogojstvo, pčelarstvo, voćarstvo te povrćarstvo.

Kaže, većina poljoprivrednika koje poznaje ima u glavi točan popis onoga što bi na gospodarstvu morali promijeniti i što bi još htjeli kupiti. Ponekad je to nova oprema i mehanizacija, ali zna podosta primjera i onih koji žele ulagati u nove objekte ili graditi plastenike, postavljati navodnjavanje. Ono što ih zaustavlja gotovo je uvijek isto: banka takvo ulaganje procijeni kao rizik, kamata je previsoka i računica na kraju ne štima.

Stoga je ovo dobra vijest jer za njih od jeseni stiže instrument kakav dosad nismo imali na stolu: zajam kod kojeg dio posuđenog novca ne morate vratiti.

Što možete financirati? U stočarstvu, ako vas muči premalen ili dotrajao objekt, sredstva idu u rekonstrukciju i opremanje staja i izmuzišta, u digitalizaciju i automatizaciju hranidbe i mužnje, ali i u samo proširenje kapaciteta.

"Usudila bih se reći i da je ovo napokon jedna dobra mjera za pčelare. Naime, pčelari s više od 100 košnica mogu financirati vozilo za selidbu pčela - ulaganje koje mnogima godinama izmiče", napominje.

U voćarstvu i povrćarstvu novac, pak, ide u zaštitu od tuče i nepogoda, sustave navodnjavanja te podizanje novih plastenika i staklenika. Nažalost, dodaje, kod voćarstva se situacija malo komplicira i otpis mogu ostvariti samo nasadi jabuka, kruška, breskvi, nektarina, marelica, trešnji, višnji i šljiva. Jagode su unutra, ali samo u zaštićenom prostoru.

Koliko vam se glavnice otpisuje?

"I tu dolazimo do srži. Otpis nije paušalan - vezan je uz to koliko stvarno povećate proizvodnju. U stočarstvu u pravilu kreće od 35 posto za ulaganje u opremu i automatizaciju, a raste ovisno o rezultatu: koliko više mlijeka isporučite po gospodarstvu ili koliko više grla pošaljete na klanje. Kod voća i povrća predviđeno je 45 posto, koje ostvarujete nabavom i puštanjem u rad nove opreme", objašnjava dalje.

Gornja granica u svim je slučajevima 45 posto, odnosno 50 posto za mlade poljoprivrednike, koji kroz cijeli instrument prolaze povoljnije. Ističe da je jedno pravilo ovdje ključno: povećanje kapaciteta koje bi došlo samo od preslagivanja papira, bez stvarnog ulaganja, ne priznaje se.

"Fondovi, da ponovim ono što godinama govorim, nisu bankomat - traže pravi iskorak", upozorava.

Kaže i da su, uz otpis, i sami uvjeti zajma takvi da se rijetko viđaju. "Kamatna stopa je 0,1 posto, rok otplate do 10 godina, a poček do 12 mjeseci. Otplata dakle počinje tek kad ulaganje počne davati rezultat. Za gospodarstvo koje inače okoliša oko kredita, to je bitno drukčija računica od one na bankovnom šalteru", ističe.

Naglašava i dio koji poljoprivrednici najčešće podcijene - sredstva se dodjeljuju do iskorištenja alokacije. "Tko čeka, taj lako dočeka prazan proračun. Iz iskustva s dosadašnjim natječajima znam da priprema poslovnog plana i dokumentacije zna potrajati, a upravo o njezinoj kvaliteti ovisi hoćete li izvući puni otpis ili tek dio", upozorava.

Za preradu stiže do 3 milijuna eura, a dio se ne vraća

Kada su u pitanju najavljeni krediti za rast prerade, navodi da mnogo proizvođača dođe do iste točke: proizvode dobru sirovinu, ali je prodaju jeftino jer nemaju vlastitu preradu. Poljoprivrednici ovise o tuđoj klaonici, mlinovi radi na dotrajaloj liniji, a voćari često nemaju hladnjaču ni pogon da robu zadrže do bolje cijene.

"Upravo se tu od jeseni otvara jedan od najpovoljnijih izvora financiranja kakav još nismo vidjeli. Kroz novu liniju HBOR-a može se dobiti od 200.000 do 3.000.000 eura za ulaganje u preradu, uz kamatu od nula posto na dio glavnice i ono najvažnije - uz mogućnost da dio kredita nikada ne vratite", komentira naša sugovornica.

Linija je, pojašnjava, namijenjena vrlo određenom krugu ljudi. Financiraju se izgradnja, kupnja, rekonstrukcija i opremanje klaonica, pogona za preradu žitarica te pogona za preradu voća i povrća. Prihvatljivi su mikro, mali i srednji poduzetnici. Dakle, OPG-ovi, obrti, zadruge, proizvođačke organizacije i tvrtke.

"Zajedničko im je jedno: spremnost na ozbiljan iskorak, jer najmanji iznos ulaganja je 200.000 eura. Ovo, drugim riječima, nije linija za one koji tek koketiraju s idejom, nego za one koji su odluku već donijeli u glavi i traže način da je izvedu", kaže.

Zašto se isplati više od običnog kredita?

Ključna je riječ, ističe - kapitalni rabat. Zvuči tehnički, a znači nešto vrlo konkretno: otpis dijela glavnice. Ako ulaganjem povećate kapacitet pogona, HBOR vam dio kredita otpisuje i taj se dio pretvara u bespovratna sredstva.

"Kod ove linije otpis ide do 40 posto i upravo o tome koliko kapacitet dignete ovisi koliko će vam se otpisati", dodaje.

Uz to, banka financira do 85 posto vrijednosti investicije. Dio glavnice nosi fiksnu kamatu od 0,0 posto, koja proizlazi iz Strateškog plana ZPP-a, dok preostali dio HBOR utvrđuje pojedinačno, prema procjeni rizičnosti.

"Kad sve zbrojite, dobivate uvjete kakvih nema u komercijalnim bankama", navodi.

Otpis se ne dobiva potpisom, nego rezultatom

Iskusna konzultantica napominje međutim da ovdje mnogi pogriješe, pa neka bude jasno: otpis nije zajamčen onog trenutka kad potpišete ugovor. On je nagrada za dokazani rast. I sve stoji ili pada na jednom dokumentu - tehnološkom projektu, koji mora jasno i nedvojbeno pokazati da će kapacitet pogona zaista porasti.

Kod klaonica mjeri se povećanje kapaciteta klanja, a kod žitarica te voća i povrća povećanje dnevnog kapaciteta prerade u kilogramima. "Taj papir nije formalnost - on je ono što na kraju odlučuje hoćete li dobiti punih 40 posto ili tek dio", ističe.

Savjetuje stoga da prije nego uopće krenete u dokumentaciju, provjerite isključuje li vas neki uvjet neprihvatljivosti. Kredit se ne odobrava ako je za istu preradu već odobren, ni za puki prijenos vlasništva bez novog ulaganja u modernizaciju i povećanje proizvodnje.

"S obzirom na to koliko je tehnička dokumentacija ozbiljna, a prijave kreću u rujnu, pravo vrijeme za pripremu je, da to još jednom naglasim, upravo sada.", zaključuje Ana-Marija Špicnagel.