Je li isplaćeno manje potpora? Evo što kažu iz Ministarstva poljoprivrede

Nakon što je Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "Život" prošli tjedan izjavila da Hrvatska nije isplatila svoj dio potpora poljoprivrednicima te da u 2017. godini postoji manjak u iznosu od 1.230.000 kuna, dobili smo odgovor i iz Ministarstva poljoprivrede na navedene tvrdnje. 

"S obzirom da iz podataka Udruge Život nije bilo moguće ustanoviti o kojim se potporama radi, u nastavku donosimo pregled izravnih plaćanja uz navođenje programa državnih potpora", stoji u odgovoru Ministarstva Agroklubu koji prenosimo u cijelosti. 

ZPP izravna plaćanja 

"Iz tablice Udruge OPG-a Hrvatske Život o iznosima potpora za poljoprivredu u razdoblju od 2010. do 2017. nije moguće razlučiti o kojem se obuhvatu potpora radi niti što je izvor podataka pa ne možemo komentirati navodni manjak od 1,25 milijuna kuna koji nije isplaćen poljoprivrednicima u 2017. godini.

S obzirom da je podacima obuhvaćeno razdoblje prije i nakon pristupanja u EU treba uzeti u obzir činjenicu da smo pristupanjem u EU postali obvezni pridržavati se pravila o potporama koja su propisana pravnom stečevinom EU, bilo da se radi o potporama koje se financiraju iz EU poljoprivrednih fondova ili se radi o državnim potporama. Pri tome su sredstva potpore iz EU poljoprivrednih fondova utvrđena Ugovorom o pristupanju i odgovarajućim EU regulativama.

Hrvatska ne isplaćuje svoj dio potpora - u 2017. manjak od 1,23 milijuna kuna?

Vezano uz izravna plaćanja poljoprivrednicima koja se financiraju u okviru ZPP-a iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) godišnja financijska omotnica za razdoblje od 2013. do 2022. godine određena je Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i iznosi 382,6 milijuna eura.

Financiranje izravnih plaćanja u cijelosti iz EFJP omogućeno je tek nakon isteka prijelaznog desetogodišnjeg razdoblja koje završava 2022. godine. Tijekom prijelaznog desetogodišnjeg razdoblja dozvoljeno je financiranje razlike do 100% godišnje financijske omotnice sredstvima državnog proračuna ali nije obavezno.

Postotak financiranja izravnih plaćanja iz EFJP u 2013. godini, prvoj godini članstva u EU, iznosio je 25% te se za 5% povećavao do 2016. godine, a za 10% od 2016. godine.

U skladu s mogućnostima Državnog proračuna i utvrđenim subvencijskim limitima za potpore poljoprivrednicima od strane Ministarstva financija, Ministarstvo poljoprivrede planira godišnje iznose za financiranje razlike do maksimalne financijske omotnice za izravna plaćanja.

Upravo zbog ograničenja Državnog proračuna i vrlo niskog udjela financiranja izravnih plaćanja iz EFJP u prvih nekoliko godina od pristupanja EU, Ministarstvo poljoprivrede je korištenjem raznih mehanizama nastojalo Hrvatskim poljoprivrednicima isplatiti izravna plaćanja u maksimalno mogućem iznosu i u što većoj mjeri iz sredstava EU poljoprivrednih fondova.

Kroz Program ruralog razvoja aktivirana Mjera 18

Iz tog razloga je u Programu ruralnog razvoja 2014-2020 aktivirana Mjera 18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: EPFRR) za maksimalno moguće razdoblje od tri godine (2014-2016) u iznosu od 139,9 milijuna eura.

Dodatno je u razdoblju 2014.-2019., temeljem mehanizma fleksibilnosti, iz EFJP transferirano u EPFRR 298,8 milijuna eura za financiranje izravnih plaćanja, što godišnje iznosi gotovo 50 milijuna eura.

S ovakvom alokacijom sredstava iz EU fondova te s osiguranim sredstvima u Državnom proračunu Republika Hrvatska je već u 2013. godini dosegla iskorištenje financijske omotnice za izravna plaćanja u visini 71,3% ugovorenog godišnjeg iznosa, da bi u 2018. godini taj udio iznosio 95,4%. U 2019. godini osigurana sredstva su za 1,4% premašila iznos financijske omotnice za izravna plaćanja koji je ugovorom o pristupanju utvrđen, što EU uredba o izravnim plaćanjima omogućuje. 

Financijska alokacija za Program izravnih plaćanja 2013-2019 po proizvodnim godinama - iz EAGF, EAFRD i Državnog proračuna 

Iz podataka o izravnim plaćanjima od 2013. do 2019. godine vidljivo je da iznos iz godine u godinu raste. Treba napomenuti da se kod EU proračunskog planiranja godišnji plan za izravna plaćanja odnosi na proizvodnu godinu za koju se potpora isplaćuje u godini podnošenja zahtjeva, najranije od 16. listopada, pa sve do 30. lipnja sljedeće godine. Sukladno tome u RH proračunu jedna proračunska godina obuhvaća planirane iznose za dvije proizvodne godine.

Važno je također napomenuti da uz mjere potpore iz Programa ZPP izravnih plaćanja, koje se najvećim dijelom financiraju iz EAGF, Ministarstvo poljoprivrede značajna sredstava Državnog proračuna koristi za programe državne potpore poljoprivrednicima u posebno ugroženim sektorima. Pri tome od pristupanja EU svi oblici državne potpore sektoru poljoprivrede moraju biti usklađeni s uvjetima i kriterijima koje propisuju relevantne EU uredbe o državnim potporama.

Programi državne potpore 

Jedan od takvih financijski izdašnijih odnosi se na plaćanja za iznimno osjetljive sektore: mliječne krave, rasplodne krmače, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje i duhan. Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima jesu proizvodno vezana plaćanja prijavljena Europskoj komisiji kao mjere postojeće državne potpore u 2013. godini koje su se mogle dodjeljivati poljoprivrednicima do 2016. godine prema uvjetima i kriterijima koji su se primjenjivali za te mjere prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji. Nakon 2017. godine tretiraju se kao mjere državne potpore male vrijednosti (de minimis potpore) sukladno odgovarajućim EU uredbama koje propisuju uvjete za državne potpore male vrijednosti. Za plaćanja za iznimno osjetljive sektore u razdoblju 2013.-2018 isplaćeno je gotovo 794 milijuna kuna, odnosno u prosjeku godišnje više od 132 milijuna kuna.

Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore vrijedan 121 milijun kuna

Zbog pada mliječnosti krava koji se dogodio tijekom 2016. i 2017. godine kao posljedica cijepljenja goveda protiv bolesti kvrgave kože poljoprivrednicima je isplaćena naknada u 2017. godini u iznosu od 38,8 milijuna kuna. Nastavno na probleme u sektoru govedarstva, uzrokovane između ostalog i posljedicama cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože, tijekom trogodišnjeg razdoblja 2018-2020 poljoprivrednicima u sektoru govedarstva osigurano je 195 milijuna kuna potpore u cilju obnove narušenog proizvodnog potencijala. Osiguranim sredstvima omogućena je potpora za kupovinu najmanje 6.000 steonih junica te potpora za gubitak prihoda u uzgoju oko 35.000 steonih junica. Dodatno je za razdoblje 2018-2020 stočarima osigurano 24 milijuna kuna potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja uzgojno valjanih ovaca, koza te izvornih pasmina peradi s ciljem unapređenja proizvodnog potencijala, provedu uzgojnih programa i postizanje ekonomičnosti proizvodnje u navedenim sektorima.

Za razdoblje od 2019. do 2021. godine donesen je Program potpore za proizvođače šećerne repe s ciljem oporavka proizvodnje šećerne repe u Republici Hrvatskoj. Za provedbu programa Ministarstvo je osiguralo u proračunu 60 milijuna kuna.

U 2019. godini doneseni su Programi potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu i za proizvođače jabuka u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna.

Pomoć sektoru stočarstva od 2019. godine dolazi i u obliku oslobođenja od plaćanja čak 190 raznih administrativnih nameta, ukupne vrijednosti nešto veće od 17 milijuna kuna koji će ostati na raspolaganju sektoru.

Vrlo značajna potpora sektoru poljoprivrede dodjeljuje se i kroz trošarinsko oslobođenje na dizelsko gorivo tzv. plavi dizel. Radi se o godišnjem iznosu neizravne potpore većem od 500 milijuna kuna za oko 130 milijuna litara plavog dizela utrošenog za namjene u poljoprivredi. Podsjećamo da je u 2018. godini Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo inicijativu za uvrštavanje novih sektora u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva, a sustavom dodjele kvota za plavi dizel obuhvaćene su u 2019. godini i izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad).

Radi se na novim programima potpore 

Vezano uz projekt Slavonija moramo istaknuti da je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo u Državnom proračunu sredstva u iznosu od 105 milijuna kuna za razdoblje 2018-2020 kako bi financiralo četiri velika infrastrukturna projekta u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji (Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura, Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, Drvnotehnološki centar te rekonstrukciju multifunkcionalne građevine za potrebe poljoprivrednih i gospodarskih manifestacija) kao i 10 milijuna kuna za stipendiranje slavonskih studenata.

Ministarstvo poljoprivrede je kroz zadnje dvije godine provelo razne aktivnosti i programe potpora sektoru poljoprivrede, a intenzivno radi na programima i aktivnostima za naredno razdoblje, s ciljem pomoći poljoprivrednicima i zaustavljanja negativnih pokazatelja u sektoru poljoprivrede", zaključuje se u odgovoru.