• Društveno podržana poljoprivreda
  • 11.07.2021. 15:00

Je li i u Hrvatskoj moguća trgovina dionicama farme?

Do svježih poljoprivrednih proizvoda bez trgovaca, prekupaca i posrednika – kako ugovoriti suradnju direktno s kupcem?

Foto: Vesna Mijat
  • 179
  • 167
  • 0

Prošla su vremena poljoprivrednih kombinata, velikih otkupnih stanica, a ni poljoprivrednih zadruga u Hrvatskoj nema baš puno. Vrijeme je da se naši poljoprivredni proizvođači kupcu obrate direktno i izgrade obostrano povjerenje. Jedan od dobrih načina za to je trgovina dionicama farme.

U nekim državama, stanovnici gradova mogu na inovativan način doći do svježih i zdravih poljoprivrednih proizvoda. Za to ne trebaju trgovce, prekupce ni posrednike, već ugovaraju suradnju direktno s poljoprivrednikom. Ta se suradnja naziva društveno podržana poljoprivreda. Mali proizvođači udružuju se tako u udruge lokalnog karaktera i na internetu reklamiraju svoje proizvode.

Kupac plaća najam, članarinu ili dionicu farme

Ako se kupac, a to je najčešće stanovnik grada željan svježih namirnica, odluči da ga zanimaju ponuđeni proizvodi, obvezuje se na dugoročniju suradnju s proizvođačem. Oni ugovorom reguliraju uvjete na obostranu korist. Najčešće se obvezuje na plaćanje takozvane članarine, najma ili dionica farme. To znači da on ne plaća za proizvod koji je upravo kupio, nego plaća ulažući unaprijed za namirnice koje će mu biti isporučivane u dogovorenoj količini i dogovorenom učestalošću.

Dogovorite tjednu dostavu košara sezonskih proizvoda 

Evo primjera, ako odluči uplatiti za godišnje dionice gospodarstva za proizvodnju voća i povrća, proizvođač mu može garantirati da će jednom tjedno na njegovu adresu dostavljati košaru punu sezonskih proizvoda. Naravno, sadržaj košare će se razlikovati od sezone do sezone, pa će proljetna biti bogata svježim povrćem, jesenska svježim voćem, a u zimskoj košari prevladavat će konzervirani proizvodi, kao što su kompoti, ajvar, ukiseljeno povrće.

Slično može izgledati i suradnja s proizvođačem jaja. Kupac će platiti godišnju članarinu, a proizvođač će mu godišnje u redovnim razmacima isporučivati svježa jaja ili možda piletinu. Iako je ovakvu suradnju jednostavnije dogovoriti za male proizvode, postoje primjeri prodaje dionica velike stoke. Kupac će uplatom steći pravo na dio životinje ili stada te znati da ga u vrijeme klanja čeka dogovorena količina svježeg mesa. Dodatno, uobičajeno je da se kupce poziva na farmu, te da domaćin organizira dane otvorenih vrata za njih.

Što ovakva suradnja donosi ugovornim stranama?

Kupac će biti opskrbljen sezonskim i visoko kvalitetnim namirnicama te će imati uvid u način na koji poljoprivrednik uzgaja njegovu hranu. S druge strane, proizvođač će znati da ima ugovorenu prodaju određenog dijela proizvoda, te će unaprijed raspolagati sredstvima koja može ulagati u svoju proizvodnju. Ono najvažnije što će obje strane ovim ugovorom graditi je međusobno povjerenje.

U današnje digitalno vrijeme najjednostavniji način za doći u direktni kontakt je Internet. Gospodarstvo ili mala lokalna udruga morat će imati jednu osobu koja će rješavati upite kupaca, ugovaranje suradnje te dostavu na kućni prag ili na dogovorene lokacije. Ugovor se može potpisati na višegodišnjoj osnovi, godišnje ili sezonski. Kupac može dolaziti na gospodarstvo po proizvod, može ga preuzimati na kućnom pragu ili na dogovorenim gradskim lokacijama.

Jaja su jedan od proizvoda za kojeg je najlakše organizirati ovakvu prodaju 

Proizvodi za koje je najlakše organizirati prodaju dionica gospodarstva su jaja, sir, med, mlijeko, voće, zeleno povrće, sokovi, džemovi, mikro zelenje te meso i suhomesnati proizvodi.

Kupci postaju investitori farme

Poljoprivrednik će prodavati dionice do onda do kada računa da će imati proizvode. Znači, ugovaraju se trgovine po principu tko prvi, njegova djevojka. Sustav društveno podržane poljoprivrede funkcionira više od 30 godina u Americi.

Državna birokracija ne petlja se u uvjete niti načine ovakve suradnje. Mala gospodarstva mogu ovim sustavom brže postići financijsku samoodrživost, te zainteresirati svoje mlađe članove obitelji na nastavak poljoprivredne tradicije.

Na ovaj način kupci će postati investitori u domaću poljoprivredu, ali i u zdravlje vlastite obitelji. Poljoprivrednici će se s druge strane, svim silama truditi učiniti ih zadovoljnijim da bi ih zadržali. Zar ovakav sustav npr. stanovnici Zagreba ne bi mogli uspostaviti s Banijcima?

Pogledajte video prilog:


Tagovi

Dionice farme Društveno podržana poljoprivreda Kupac kao investitor u poljoprivredu


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Agronomistica po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Njezin je moto: Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati! Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednog proizvođača.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I to smo priveli svome kraju.
Lagano spremni za zimu (ak’ je bude uopće).

#zimnica