56 milijuna eura za štete u poljoprivredi u pet EU država - evo koliko pripada Hrvatskoj

Europska komisija odobrila je paket pomoći vrijedan više od 56 milijuna eura za pet država članica pogođenih ekstremnim vremenskim nepogodama. Hrvatskoj je namijenjeno 4,4 milijuna eura za saniranje šteta nastalih zbog proljetnog mraza, prekomjernih oborina i suše tijekom 2025. godine.

Europska unija izdvojit će više od 56 milijuna eura iz poljoprivredne rezerve kako bi pomogla poljoprivrednicima u Portugalu, Rumunjskoj, Cipru, Hrvatskoj i Sloveniji koji su pretrpjeli velike štete uslijed ekstremnih vremenskih prilika i prirodnih nepogoda. Hrvatskoj je odobrena financijska potpora od 4,4 milijuna eura što u ukupnom paketu čini udio od gotovo 7,9 posto, a sredstva su namijenjena proizvođačima koji su tijekom 2025. godine pretrpjeli ozbiljne gubitke zbog kombinacije proljetnog mraza, obilnih oborina i ljetne suše. U priopćenju EK se navodi kako pritom najviše stradali nasadi šljiva i lješnjaka, vinogradi te usjevi lucerne i šećerne repe.

Komisija ističe kako je riječ o izvanrednoj pomoći namijenjenoj proizvođačima koji su se našli u situaciji na koju nisu mogli utjecati, a klimatski ekstremi sve češće uzrokuju ozbiljne poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji diljem Europe.

Hrvatska može utrostručiti iznos pomoći

Dodijeljenih 4,4 milijuna eura ne mora biti konačan iznos koji će završiti kod hrvatskih poljoprivrednika. Naime, države članice imaju mogućnost ovu pomoć povećati vlastitim sredstvima za čak 200 posto. To znači da bi Hrvatska, odluči li iskoristiti tu mogućnost, mogla osigurati ukupno 13,2 milijuna eura pomoći za proizvođače pogođene vremenskim nepogodama.

O načinu raspodjele sredstava odlučit će Ministarstvo poljoprivrede, koje mora odrediti kriterije za dodjelu potpore, vodeći računa da novac dobiju proizvođači koji su pretrpjeli stvarne gubitke, o čemu smo im postavili pitanje, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Isplate moraju biti završene najkasnije do 28. veljače 2027. godine, a EK zahtijeva od država članica da spriječe prekomjernu kompenzaciju i narušavanje tržišnog natjecanja.

Koliko su dobile druge zemlje?

Najveći dio paketa pripao je Portugalu, kojemu je odobreno 30 milijuna eura zbog posljedica oluje koja je početkom ove godine izazvala velike poplave i uništila poljoprivrednu infrastrukturu.

Rumunjska će dobiti 14,8 milijuna eura za štete na kukuruzu i suncokretu izazvane dugotrajnom sušom i toplinskim valovima, Cipru je namijenjeno 4,6 milijuna eura zbog ekstremne suše i visokih temperatura, dok će Slovenija primiti 2,8 milijuna eura za sanaciju šteta od proljetnog mraza u voćnjacima jabuka.

Klimatski ekstremi postaju svakodnevica

Europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen upozorio je kako farmeri iz godine u godinu plaćaju sve veću cijenu klimatskih promjena.

Prema njegovim riječima, suše, toplinski valovi, oluje i kasni proljetni mraz više nisu iznimke nego nova stvarnost domaćeg agrara. Dodao je kako paket pomoći vrijedan 56 milijuna eura predstavlja izraz europske solidarnosti s najpogođenijim proizvođačima, ali i potvrdu da će EU morati nastaviti ulagati u otpornost agrara te razvijati učinkovitije sustave upravljanja rizicima.

Pričuva od 6,3 milijarde eura za spas poljoprivrede od klimatskih udara - evo što je u fokusu

Pomoć će biti financirana iz poljoprivredne rezerve Zajedničke poljoprivredne politike, koja za razdoblje od 2023. do 2027. godine raspolaže s najmanje 450 milijuna eura godišnje za intervencije u slučajevima ozbiljnih poremećaja na tržištu ili velikih prirodnih nepogoda.

Za hrvatske proizvođače ova će sredstva predstavljati dobrodošlo financijsko olakšanje nakon jedne od najizazovnijih proizvodnih godina posljednjih desetljeća. Međutim, stručnjaci upozoravaju kako jednokratne potpore ne mogu riješiti temeljni problem. Sve učestalije suše, toplinski valovi, obilne oborine i proljetni mrazovi pokazuju da će hrvatska poljoprivreda, jednako kao i ostatak Europe, morati ubrzano ulagati u sustave navodnjavanja, zaštitu od klimatskih rizika i prilagodbu proizvodnje novim vremenskim uvjetima.