• Eko proizvodnja
  • 23.07.2017. 16:30

Zaštitite bilje i sebe potpuno prirodnim metodama

Postoje mnogobrojne metode zaštite bilja koje se koriste kako bi se regulirala brojnost štetnika ili pojava bolesti, a koje su bezopasne za ljude i okolinu.

Foto: Pixabay.com/Elwitsch
  • 1.507
  • 175
  • 0

Kontrola štetnika i bolesti biljaka može se provesti i bez upotrebe kemije. Ove mjere zahtjevaju bolje poznavanje patogena i štetnika, poznavanje razvojnih faza uzgojenih biljaka, ali i više rada i vremena provedenog u usjevima. Na ovaj način štitimo prirodu od zagađenja, čuvamo korisne ikukce i druge organizme i dobivamo plodove bez ostataka pesticida.

Na raspolaganju nam je mnogo metoda od kojih su neke mnogo učinkovitije od primjene pesticida kojima se rješava problem kada su štete već učinjene, a bezopasne su za ljude i okolinu. Kombiniranjem ovih metoda dobiva se mnogo bolji učinak nego da se primjenjuje samo jedna metoda ili da se na kraju primjenjuju kemijski preparati.

Preslica, idealna za zdravlje ljudi i biljaka

Za primjenu prirodnih metoda u zaštiti bilja potrebno je dobro poznavati životni ciklus štetnog organizma, kada se pojavljuje, kako se razmnožava, koji su povoljni uvjeti za njegov rast, razvoj i razmnožavanje, gdje prezimljava.

Prirodne metode zaštite biljaka možemo podijeliti na:

  1. agrotehničke,
  2. fizičke,
  3. mehaničke i
  4. biološke.

Krajnji cilj svih metoda je da se stvore povoljni uvjeti u kojima biljka raste i razvija se, a istovremeno da stvorimo nepovoljne uvjete za rast i razvoj patogena i štetnika.

Što sa zemljištem?

Na parcelama s visokom razinom podzemne vode potrebno je uraditi meliorativne radove. Biljke na ovakvim parcelama su slabijeg imuniteta, lakše oboljevaju i podložne su napadu štetnika. Potrebno je uraditi ph analizu zemljišta. Najveći broj biljnih vrsta nabolje uspjeva na blago kiselom do neutralnom zemljištu. Kisela zemljišta je potrebno kalcifirati. Teškim zemljištima je potrebno poboljšati strukturu i druge karakteristike dodavanjem pijeska i obogatiti ih organskim tvarmim (kompost, glistenjak, stajnjak).

Obrada tla - orati ili malčirati

Za sjetvu koristiti sjeme koje je očišćeno od primjesa kao što su sjeme korovskog bilja (sjeme viline kosice u djetelini), od sjemenki koje pokazUju simptome bolesti, od prisustva štetočina.

Pažljivo s biljnim ostacima nakon branja usjeva

Kod uklanjanja biljnih ostataka nakon što smo pokupili usjev, izvršiti pregled. Biljni ostaci koji pokazuju simptome bolesi, na kojima su tvorevine za prezimljavanje patogena ili štetnika treba odstraniti iz vrta i spaliti. Samo biljni ostaci zdravih biljaka mogu se koristiti u kompostiranju, jer na taj način nećemo kontaminirati kompostnu hrpu sa sporama uzročnika bolesti ili jajnim leglima. Kod uklanjanja biljaka patlidžana obratiti pažnju da u busen korijena patlidžana puževi masovno polažu jaja. Zbog toga je bolje biljke patlidžana ostaviti da se osuše i spaliti. Cima krumpira i sitan krumpir se ne koriste za kompostiranje, jer su izvor spora plamenjače.

Koristiti zreli kompost i stajnjak. Održavati čistoću dvorišta, strojeva, rubnih područja.

Saditi biljke štitonoše

Pravilno i adekvatno priremati zemljište za sjetvu ili zasnivanje nasada. Sjetvu ili sadnju obavljati kada su optimalni uvjeti. Za sjetvu i sadnju koristiti sorte koje su otporne na bolesti i štetnike. Pridržavati se plodoreda i plodosmjene. Saditi biljke koje se međusobno potpomažu i štite - dobri susjedi i paziti na loše susjede.

Zašto malina ne podnosi jabuke, a suncokret krumpir?

Korov na rubovima parcela ili pored puta potrebno je redovno kositi. Saditi biljke koje odbijaju štetnike i umanjuju pojavu bolesti (neven, kadifica, češnjak, topola). Saditi biljke koje na sebe privlače štetočine (loboda, borač). Uklanjati biljke koje se važne za životni ciklus patogena i štetočina (kleka).

U voćnjaku

Za sadnju voćnjaka koristiti zdrave sadnice - oslobođene od virusa. U voćnjacima sakupiti opalo lišće, obaviti sanitarnu rezidbu voćnjaka, rane premazati voskom kako bi se spriječio ulazak patogena i štetnika. Na deblima postavljati lovne pojaseve i ljepljive trake. Tijekom jeseni krečiti debla i račvišta debljih grana. S grana uklanjati jajna legla, upredena legla, deblo četkati metalnim četkama i sakupiti otpali materijal.

Sadnice u mladom voćnjaku štititi ogradom i zaštitnim mrežama od srna, zečeva. U malinjacima uklanjati stare lastare na kojim se održavaju patogeni i štetnici. Koristit feromonske i druge klopke u cilju suzbijanja i praćenja štetnika.

U kontroli i zaštiti koristiti parazitske osice i korisne organizme, kukce (bubamare), gljivice, bakterije, grinje, nematode, viruse.

Koristiti biljne pripravke

U zaštiti koristiti brojne biljne pripravke koje sami možemo napraviti: insekticid od koprive, pripravak od češnjaka, čili paprika, ljuske crvenog luka, preslice, pelina, maslačka, rajčice, hajdučke trave.

Kopriva - gnojivo i insekticid od prirode

Izgraditi hotel za korisne kukce.

Foto: Pixabay.com/Elwitsch


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Neke od investicija koje je omogučio #PRRRH