Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije

Na obroncima Učke, na livadi u nasadu češnjaka u naselju Sveta Jelena nedaleko poznatijeg Brseča, uz domaćinstvo Silvija i Petra Barkovića iz udruge Brsečki česan, održan je susret građana u organizaciji Lokalne akcijske grupe Terra Liburna.

Riječ je o projektu ZeleNatura u sklopu kojeg je održana praktična radionica "Vrt bez kopanja - no-dig tehnika", koju je vodila Eliana Zec Solina iz Obrta Bonanove te "Okrugli stol na livadi".

Radionica je zamišljena kao edukacija za građane o suvremenim, okolišno prihvatljivim pristupima vrtlarenju, u skladu s projektnim ciljem jačanja znanja lokalnog stanovništva o zelenoj infrastrukturi, bioraznolikosti i održivim oblicima urbanog i prigradskog uzgoja. Prisutni su mogli naučiti kako održavati vrt s manje muke koristeći permakulturne tehnike.

Šećer kao aktivator

Eliana ima mali vrt na Cresu dovoljan za potrebe četveročlane obitelji koji održava po permakulturnim principima, bez kopanja, s uslojavanjem steljom - koja joj je draža od slame ili nekog drugog otkosa. Na otoku ima dosta ovaca koje sve pojedu, a ono što ostane je stelja na kojoj potom leže. Takva stelja nema sjemena pa je odlična za vrt.

Njezin vrt sastoji se od pet malih parcela dimenzija 1,2 m x 2 m. Na njima rotira kulture te ne koristi apsolutno nikakvu kemiju - ni za borbu protiv plemenjače, ni protiv raznih lisnih uši, niti puževa golaća. "Takav uzgoj katkad uspije, katkad ne, jer priroda voli iznenaditi", rekla nam je kroz smijeh Eliana.

Kako bi potaknula truljenje ispod samog malča, koristi aktivatore - u tu svrhu dodaje male doze šećera. Pospe ga po malču pa šećer zalijevanjem ulazi u zemlju gdje potiče mikroorganizme na razgradnju. Tako poboljšava strukturu tla i potiče bujanje života u površinskom sloju zemlje koji inače okopavanjem uništavamo, remetimo i pH zemlje i mikroorganizme.

"Kada taj sloj ostane pod slamom, steljom, bilo kakvim malčom, i ponudimo mu aktivatore, odnosno hranu, ispod cijelog sloja ta bića ”imaju feštu”. Najbolje je što se to sve odvija prirodno", opisuje.

Specifičnosti vune

Tijekom radionice dotaknuli smo se teme vune koje na Cresu ima u izobilju, ali na razini Hrvatske ovčja vuna nije prepoznata kao resurs nego se tretira kao otpad. Stoga nastaje problem njezina zbrinjavanja.

"Ljudi koji bi htjeli imati vrt bez kopanja, a nemaju pristup stelji, slami ili drugom malču, mogu koristiti i vunu, no ona je specifična jer sporije trune. Rad sa slamom i vunom nije isto - slamu se može polijevati odozgo, dok je kod vune potrebno zalijevati odozdo. Vuna odbija vodu pa je prikladna kod sustava kap na kap”, ističe Zec Solina.

Prilikom korištenja vune treba paziti da se ne stavi predebeli sloj kako se ne bi uništilo zemlju pod njom, jer kao što sprječava isparavanje vode, ona također otežava disanje tla.

"Za salatu je pet centimetara vune previše jer će ju ugušiti, a za pomidor je možda idealno, te da se svatko u svom vrtu s time treba malo poigrati te da je vunu važno raširiti, ne samo ravno položiti, jer mora biti omogućen protok zraka do zemlje", dodaje.

Štedljivo upravljanje resursima

Obrazlaže da, iako se želi postići da zemlja ostane vlažna i zadrži određenu temperaturu, prevelika količina malča zapravo zaustavlja njezino “disanje” i time uništava život ispod površine. Navodi i da u nedostatku stelje koristi grančice koje ostaju nakon pripreme drva za ogrjev, s obzirom na to da se nedaleko kuće i vrta nalazi šuma u obiteljskom vlasništvu.

Tako radi i s granama masline koje ostaju nakon orezivanja. Preko grana položi stelju koje u tom slučaju treba manje. Na taj način koristi sve što može iz neposredne okoline čime potiče kružno gospodarstvo, tj. primjenjuje - kako sama navodi - ”škrbno, odnosno štedljivo upravljanje resursima”.

"Iako se danas riječ 'pametno' povezuje s modernom tehnologijom i digitalizacijom, zapravo je pametna poljoprivreda ovakav princip - pametno ne mora biti isključivo moderno, novo i digitalno. Ovo što ja radim, danas je prodavanje pameti, a mojim pranonićima je to bilo pod normalno. Ne izmišljamo nove stvari, samo na površinu izvlačimo nekadašnje mudrosti - i svi se čudimo kako to dobro funkcionira! A nismo zapravo ni moderni ni inovativni”, kaže Eliana.

Svjesna je, međutim, kako danas imamo taj luksuz da ako nešto ne uspijemo uzgojiti, uvijek to možemo negdje kupiti, imamo taj luksuz da se možemo igrati, raditi greške i na njima polako učiti. Značajno je što ovakvim načinom proizvodnje čuvamo zdravlje zemlje i bioraznolikost.

"Eksperimentiranje s tehnikama koje su već gotovo zaboravljene, nas povezuje s onim što jesmo - dio prirode. Nemojte se brinuti hoće li uspjeti ili ne, nego uživajte u tome”, kaže Eliana.

Zelena infrastrutura u malim gradovima

Predsjednica LAG-a Terra Liburna, Anđela Cvjetković, istaknula je kako je ovo okupljanje organizirano ”kako bi doveli skoro pred kraj projekt ZeleNatura” kojeg provode s Gradom Kastvom kao glavnim partnerom. Projekt se provodi dvije godine u suradnji s općinom Izola i Koper, fakultetom Univerzum u Ljubljani i Agronomskim fakultetom u Zagrebu, a završava u kolovozu.

"Cilj je bio prikazati važnost zelene infrastrukture u malim jadranskim gradovima, a jedan od glavnih rezultata na našem području je perivoj Malinica-Žudika u Kastvu koji se kompletno obnovio. Bilo je još zahvata u zelenilu, a organizirali smo također radionice za djecu u vrtiću, radionice za školarce s hotelima za pčele, radionice u 'wellbeing' dimenziji i drugo”, opisuje Cvjetković.

Projekt se zaključuje s urbanom šumskom terapijom, odnosno važnošću zelene infrastrukture u malim gradovima - što se tiče i klimatskih promjena i bioraznolikosti te općenito osjećaja osobne dobrobiti.

"Uvijek se uključuju autohtone sorte što je u današnje vrijeme vrlo važno. Iako su još uvijek njihovi napori mali, želimo da se trud udruge Brsečki česan dodatno valorizira i da im na neki način pomognemo, a nadamo se to nastaviti i kroz druge projekte”, kaže predsjednica LAG-a.

Okrugli stol i pinkik na livadi

Na Okruglom stolu na livadi sudionici su mogli saznati više o projektu ZeleNatura (Interreg VI-A Slovenija-Hrvatska) - Unaprjeđenje urbane infrastrukture za zelenije jezgre sjevernog Jadrana, kao i projektu AGRI2SEA (prijavljen na poziv TASC-RestoreMed pri EU misiji za more i oceane do 2030) - biognojivo s mikroalgama i biorazgradive agrofolije od lokalnih proizvođača.

Predstavljena je i Intervencija 2.2. “Pametne zajednice” i najavljen Natječaj za udruge s LAG područja, kao i novi Višegodišnji financijski okvira EU 2028.-2034. te najavljena nova Lokalna razvojna strategija LAG-a Terra liburna.