Vilina kosica je opasan parazit mnogih biljaka

Pod imenom Viline kosice (Cuscuta ssp.) krije se grupa parazitskih biljaka koja pripada porodici Convolvulaceae. Osim naziva Vilina kosica u narodu se koriste i drugi nazivi: vilina vlas, kosica, vlasulja, puzica, pripuzuca, kokotica, predence. Viline kosice potječu iz tropskih područja Afrike i Amerike. Do danas je opisano oko 200 različitih vrsta. Za sve viline kosice je zajedničko da nemaju korijen, listove, nemaju fotosintezu već parazitiraju na biljci domaćinu.

Siše biljne sokove i formira 3 000 sjemenki

Kod nas se najčešće javlja obična (djetelinska) vilina kosica. To je jednogodišnja biljka koja ima taku stabljiku koja se povija i obavija oko biljke domaćina. Stabljika je veoma tanka, različito obojena, može biti: žuta, žutosmeđa, crvenkasta, bjeličasta, zelena. Hrani se pomoću haustorija. Za biljku domaćina se "prilijepi" i siše biljne sokove pomoću haustorija.

Cvjetovi viline kosice su sitni, sakupljeni u grupe. Obilno cvjeta od svibnja do kolovoza. Plod je čahura. Jedna biljka može formirati 3 000 sjemenki. Sjeme je vrlo sitno, a po izgledu podsjeća na sjeme lucerne, djeteline i smiljkite. Sjeme ostaje klijavo 6 godina, a u povoljnim uvjetima i do 10 godina. Koliko je sjeme sitno govori podatak da 1.000 sjemenki ima težinu 0,3g.

Razmnožava se na sve moguće načine

Razmnožava se sjemenom, ali može i vegetativno tijekom perioda vegetacije fragmentacijom (kidanjem dijelova stabljike). Vilina kosica sve može koristiti kako bi se proširila na nove površine. Sjeme se širi pomoću vjetra, ljudi, životinja, oruđa, stajnjaka u kome se nalazi sjeme (sjeme može neoštećeno proći kroz digestivni sistem životinja), sjetvom sjemena lucerne, smiljkite ili djeteline koja nisu očišćena od primjese sjemena viline kosice, supstratima, rasadom.

Sjeme klija na površini zemljišta tek kada dođe u kontakt sa biljkom domaćinom i ubrzo se stabljika viline kosice odvaja od zemljišta. Čini se da vilina kosica pliva po djetelini. Tijekom vegetacije dijelovi viline kosice se lako otkidaju i oruđem prenose na nove prostore. Košenjem se lako raznosi po parceli.

Bira sočnije vrste povrća

Najčešće je parazit djeteline, lucerne, smiljkite, ali parazitira i na povrću, žitaricama, voćkama, drveću i grmlju. Od povrća najčešće se može naći na krumpiru, rajčici, paprici, mrkvi. Nisu pošteđene ni vinova loza, ruže, kupine, lijeska, suncokret, žitarice, maline, bazga. Skoro da nema biljke koju neće parazitirati, ali bira sočnije vrste.

Najčešće se javlja na djeteliništima i lucerištima. Po pojavi veoma brzo se širi i lako se prepoznaju napadnuta mjesta. Napadnute biljke zaostaju u porastu, slabe i pošto vilina kosica brzo raste ona prekrije biljku domaćina koja ugine. U polju se javljaju ćelava mjesta odakle se vilina kosica širi dalje kroz polje.

U zelenom stanju šteti životinjama

Vilina kosica luči tvari koje omekšavaju epidermis biljaka što olakšava prodiranje u tkivo domaćina i usvajanje vode i hranjivih tvari. Nakon što vilina kosica ostvari kontakt s biljkom domaćinom ona gubi vezu sa zemljištem i nastavlja živjeti na račun biljke koju parazitira. Iz jednog sjemena može se razviti vilina kosica koja prekriva 6m² u godinama sa optimalnim uvjetima. Stabljika viline kosice ima visoku vrijednost turgora i zbog toga stabljike opstaju nekoliko dana i kada se odvoje od domaćina (prilikom čupanja, košnje).

Ne koristiti vilinu kosicu za hranidbu stoke i ne voditi životinje na mjesta gdje raste vilina kosica. U zelenom stanju može naštetiti životinjama, izazvati bolesti i uginuća. Osušena gubi svoja štetna svojstva. U sijenu, sjenaži i silaži smanjuje kvalitetu.

Vilina kosica je i prenosnik nekih virusa koji izazivaju biljne bolesti.

Mjere suzbijanja

Suzbijanje viline kosice je veoma otežano i uglavnom se provode preventivne mjere.

Sijati deklarirano sjeme djeteline, lucerne i smiljkite. Sjeme viline kosice je po obliku, veličini veoma slično sjemenu ovih vrsta. Vrlo je važno da se sjetva obavlja na parcelama gdje nema viline kosice, da se sije očišćeno sjeme i da nadzire usjev i na prvi znak pojave viline kosice poduzimaju aktivnosti uklanjanja viline kosice dok nije stvorila sjeme.

Na parceli gdje se pojavila vilina kosica pokositi zahvaćena mjesta. Kositi od ruba prema centru i zahvatiti 1m više od zahvaćenog mjesta. Visina reza prilikom košnje treba biti što niža, 3 do 4cm. Pokošenu masu pokupiti u vreće, iznijeti iz parcele i zapaliti. Mjesto koje smo pokosili najbolje je prekriti sijenom i zapaliti ukoliko je vilina kosica formirala sjeme.

Na parcelama gdje se pojavila vilina kosica ne uzgajati djetelinu, lucernu, smiljkitu, mrkvu, krumpir, rajčicu, papriku i slične kulture koje vilina kosica rado parazitira.

Koristiti sadni materijal koji je kontroliran, bez znakova prisustva viline kosice.