Uvozimo sjeme u vrijednosti 35 milijuna dolara?

U Hrvatsku je u 2012. godini uvezeno sjemena u vrijednosti 35 milijuna dolara. Sjeme proizvodimo na oko 30.000 ha površina, a u proizvodnji je najviše zastupljena proizvodnja sjemena kukuruza (5.500 ha). Proizvodnja pšenice i ječma bazirana je na hrvatsko tržište i tek manji dio ide u izvoz, poglavito u Mađarsku, Autriju, Italiju i Sloveniju, a u 2013. godini sjemenarstvom se bavilo 91 gospodarstvo.

Smatra se da se raznolikost kultiviranog bilja u Uniji smanjila za 75% tijekom 20. stoljeća, a trećina od preostalog mogla bi nestati do 2020. godine. Primjerice, u trgovini sjemena povrća, 95% tržišta kontrolira svega pet kompanija, a sjeme se uglavnom proizvodi izvan Unije. Budući da je proizvodnja sjemena u Hrvatskoj poglavito bazirana na RH, većinu sjemena na tržištu predstavljaju strane sorte i hibridi, a istovremeno autohtone sorte polako nestaju.

U domaćoj proizvodnji najviše sjemena žitarica

Prva sjemenarska poduzeća u Hrvatskoj pokrenuta su nakon Drugog svjetskog rata, kada je 1946. godine osnovana prva sjemenarska centrala u Zagrebu. Nakon toga, polako se počinju osnivati i sjemenarska poduzeća, kao što je Vrt-Zagreb, Oranica-Osijek, Klas-Vukovar, Livada-Koprivnica, a domaće oplemenjivačke kuće nalaze se u Zagrebu i Osijeku.

Unatoč nekada slavnoj industriji sjemena, sjeme povrća u Republici Hrvatskoj danas se proizvodi tek na 0,4% površina, odnosno oko 100 ha. U sjemenarskoj proizvodnji najviše se nalaze žitarice (57,9%) te industrijsko bilje (19,3%).

Nedostatna domaća proizvodnja i loša organiziranost glavni su problemi u domaćem sjemenarstvu. Uvoz sjemena u 2012. godini količinski je manji za 50%, ali ujedno vrijednosno veći za 65%. Iako iste kvalitete i kategorije, uvozno je sjeme u pravilu skuplje, jer inozemni vlasnici kultivara proizvođačima plaćaju samo uslugu proizvodnje, dok vlasnička prava ostvaruju u inozemstvu. Tako se primjerice sjeme suncokreta izvozi po cijeni od 2.859 američkih dolara, a uvozi po cijeni od 13.588 američkih dolara.

Pogledajte još:

Katalog biljnih vrsta

Kako je kod susjeda?

Sjemenarstvo susjedne Slovenije organizirano je kroz udruženje GIZ Semenarstvo Slovenije, čiji članovi svake godine organiziraju predavanja o najnovijim tehnologijama te organiziraju postavljanje pokusa. Navedenim aktivnostima udruženje je uspjelo povećati u posljednjih 20 godina prinos kukuruza za zrno za 45%, ječma za 34%, kao i pšenice za 23%. Ukupna vrijednost godišnje proizvedenog sjemena u Republici Sloveniji je 40 milijuna eura.

Značajno je reći i da je 70% sjemenske proizvodnje u Italiji namijenjeno izvozu pa je Italija tako postala jedan od glavnih proizvođača sjemena povrća u svijetu.

Sortna lista Republike Hrvatske službeni je popis sorti vrsta bilja koje su priznate u Republici Hrvatskoj. Postupkom priznavanja sorte stječe se pravo upisa sorte u Sortnu listu Republike Hrvatske. Upis u Sortnu listu obvezan je za uljarice i predivo bilje, krmno bilje, žitarice, repe, povrće, krumpir i vinovu lozu.

Na Sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se preko 1.000 sorti, ponajviše žitarica, povrća i uljarica. Sav sadni materijal koji se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske smatra se poljoprivrednim reprodukcijskim materijalom i može se proizvoditi ili staviti na tržište.

I mi konja za trku imamo

Iako i u svijetu i u nas vladaju velike sjemenarske kompanije, kao što su DuPont, Pioneer, KWS, Syngenta i Monstanto i hrvatski proizvođači mogu se pohvaliti proizvodnjom sjemena, osobito žitarica. BC Institut i Poljoprivredni institut Osijek poduzeća su s dugogodišnjom tradicijom, oba osnovani krajem 19. stoljeća.

Hrvatska je u određenom razdoblju čak bila i jedan od najvećih izvoznika sjemena hibridnog suncokreta pa je paradoks da se suncokretovo ulje i dalje najvećim dijelom uvozi.

Sjemena u ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj gotovo je i nemoguće naći. Za sada jedino registrirano poduzeće je RWA Reiffeisen Agro. Ekološki su proizvođači tako primorani koristiti sjeme stranih proizvođača ili vlastito, a budući da se na tržištu teško dolazi do sjemena tog tipa, omogućeno im je koristiti netretirano sjeme iz konvencionalnog uzgoja. Sve ovo pak ekološkim proizvođačima predstavlja dodatno opterećenje i poskupljuje finalni proizvod.

Tekst je izrađen prema dokumentu Sjeme na udaru, autorice Sunčane Pešak, dostupnom ovdje.