• Piljevina
  • 22.09.2017. 12:00

Upotreba piljevine u poljoprivredi

Jesen je period spremanja drveta za grijanje tijekom zime. Prilikom rezanja drveta ostaje nam piljevina koju možemo primjeniti u poljoprivredi na više načina.

Foto: Pixabay.com/jackmac
  • 5.636
  • 278
  • 0

Jesen je period u godini kada pripremamo drva za grijanje tijekom zime. Nakon rezanja drveta u dvorištima ostaje piljevina koju možemo iskoristiti. Ona ima osobinu upijanja veliku količinu tekućine, poboljšava strukturu zemljišta čineći je rastresitijom, sprečava rast korova i formiranje pokorice. To je otpad organskog porijekla i možemo je upotrijebiti na mnogo načina.

Prilikom upotrebe piljevine treba obratiti pažnju da ona zakiseljava zemljište, posebno piljevina od četinara, i apsorbira dušik iz zemljišta u procesu razlaganja. Ove osobine piljevine su razlog zašto mnogi izbjegavaju koristiti piljevinu, ali pravilnom upotrebom to možemo izbjeći.

Piljevinu možemo koristiti kod kultura koje rastu na kiselim zemljištima (ph od 5,5 do 6), poput borovnice, kiselice, rabarbare, četinara, rododendrona.

Upotreba na slabokiselim i neutralnim zemljištima

Ukoliko piljevinu želimo koristiti za kulture koje rastu na slabokiselim i neutralnim zemljištima potrebno je piljevinu pomiješati s alkalnim tvarima: pepelom, vapnom, dolomitnim brašnom, mljevenom kredom. Kada se dodaju dolomitno i vapneno brašno treba dodati i gnojiva bogata borom.

U procesu razlaganja piljevina troši dušik. Taj dušik usvaja iz okoline i da bi se riješio taj problem piljevina se miješa s dušičnim gnojivima. Kao izvor dušika koriste se gnojivo od koprive, svježe pokošena trava, gnojivo od peradi i ovaca (bogati su sadržajem dušika). Na jednu kantu piljevine treba doći 200g dušika otopljenog u vodi.

U procesu razlaganja piljevina troši dušik.

Obično se piljevina pomiješa s pepelom i nakvasi sa vodom u kojoj je rastvoreno neko dušično gnojivo. To se izmiješa, spakira u vreće za smeće i ostavi 2 do 3 tjedna. Ako je temperatura viša ostavi se kraći vremenski period. Na ovaj način se dobiva piljevina koja nema negativnih učinaka na zemljište i biljke. Ovako pripremljena piljevina je odličan malč.

Malč od piljevine

Da bi imao učinka sloj malča od piljevine treba biti debeo od 3 do 5cm. Ovakav malč je pogodan za jagode, maline, češnjak. Najbolje je ovaj malč koristiti tijekom proljeća i ranog ljeta, jer će se veoma brzo razgraditi i imati ulogu gnojiva. Krajem ljeta debeo sloj malča spriječit će isparavanje viška vlage i negativno utjecati na višegodišnje biljke.

Piljevina se može koristiti kao malč za staze i između gredica. Malč od piljevine spriječit će rast korova i prljanje obuće tijekom kišnog perioda.

Kompostiranje, dimljenje, uzgoj gljiva

Odličan je materijal za kompostiranje. U kompostnu masu piljevina ulazi kao smeđi materijal i potrebno je miješati sa zelenim tvarima: svježom travom, kuhinjskim otpadom, stajnjakom.

Malč od piljevine spriječit će rast korova i prljanje obuće tijekom kišnog perioda.

Upotrebljava se za dimljenje mesa i ribe. Piljevina od listopadnog drveća (hrasta, javora, topole, bukve) možemo iskoristiti za uzgoj gljiva. Ona je supstrat za rast micelije gljiva.

Možemo je iskoristiti za čuvanje korjenastog povrća, jabuka. Piljevina će apsorbirati višak vlage. U rasadničarskoj proizvodnji koristi se za zagrijavanje, a koristi se i u eko građevinarstvu. Piljevina je dobra stelju za životinje, jer dobro upija nečistoće.

Foto: Pixabay.com/jackmac34


Tagovi

Kompostiranje Drvo Malčiranje Piljevina Upotreba u poljoprivredi


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi