Unatoč manjim površinama, raste broj ekoloških poljoprivrednika u Hrvatskoj

Broj ekoloških poljoprivrednih subjekata u Republici Hrvatskoj tijekom prošle godine povećao se za 2,8% u odnosu na 2022. godinu, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. 

Tada je u Hrvatskoj bilo registrirano 6.695 ekoloških poljoprivrednih subjekata, u odnosu na 2022. godinu kada ih je zabilježeno 6.512. Posebno je izražen rast prerađivača ekoloških proizvoda od 10,8%, kojih je prošle godine bilo 421, u usporedbi s 380 tijekom 2022. godine.

Površine pod ekološkom proizvodnjom

Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj je prošle godine iznosio 8,07%,  što je pad u odnosu na 2022. godinu, kada je bio 8,94%. Također, ukupna korištena ekološka poljoprivredna površina od 119.873 hektara smanjila se za 7,34% u odnosu na 2022. godinu. 

Naime, površina oranica i vrtova pala je za 16,9% na 40.781 ha. Trajni nasadi također su se smanjili, na 15.864 ha u 2023. u odnosu sa 17.715 ha 2022. godine. Ipak, trajni travnjaci kontinuirano su rasli. Lani su se povećali za 1% na 63.228 ha. Još značajniji skok od 16,0% ostvaren je između 2022. i 2021. godine, kada su narasli s 53.942 na 62.590 ha.

Ekološki oranični usjevi

U 2023. godini ostvareno je povećanje proizvodnje mahunarki za suho zrno, ostalih korjenastih usjeva poput slatkog krumpira, stočnog kelja, stočne repe i stočnog pastrnjaka, te zelene krme s oranica i vrtova.

Također, rasla je ekološka proizvodnja plodovitog povrća, uključujući dinje i lubenice, korjenastog, gomoljastog i lukovičastog povrća, kao i svježih mahunarki.

Zelena krma s oranica i vrtova najviše je rasla, sa 64.717 na 66.128 tona, dok su mahunarke za suho zrno ostvarile drugi najveći rast, sa 150 na 280 t.

Najveći pad u proizvodnji kod usjeva bio je kod meke pšenice i pira, čija je proizvodnja smanjena s 27.584 na 23.508 t. Sličan pad zabilježen je i kod kukuruza suhog zrna gdje je proizvodnja pala s 14.585 na 10.513 t.

Ekološki trajni nasadi

Rast ekološke proizvodnje kod trajnih nasada primijećen je u ukupnoj proizvodnji voća, odnosno jabuka, šljiva, orašastog voća, vinograda i maslinika.

Najveći rast ostvaren je kod ukupne proizvodnje voća, koja je porasla s 3.518 na 9.170 t u 2023. godini. Drugi najveći rast bio je kod vinograda, s 3.375 na 3.823 t u 2023. godini.

S druge strane, šljive su najviše pale u proizvodnji ekoloških trajnih nasada, s 866 na 230 t u 2023. godini. Drugi najveći pad zabilježen je kod bobičastog voća (isključujući jagode), sa 710 na 496 t u 2023. godini.

Broj grla stoke

U odnosu na 2022. godinu, u Hrvatskoj se povećao broj ekološki uzgojenih goveda, s 34.518 na 38.015, zatim svinja s 528 na 636 grla. Također, porast je zabilježen kod koza, s 6.879 na 7.253, te kod kopitara, čiji je broj porastao s 5.225 na 6.344.

S druge strane, smanjio se broj ovaca, s 83.594 na 72.980, zatim peradi, s 11.834 na 10.095, te pčelinjih zajednica, s 2.274 na 2.106.

SO5 Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima kao što su voda, tlo i zrak

Ekološka poljoprivreda (intervencija 70.04.) sve više dobiva na značaju u hrvatskom poljoprivrednom sektoru, gdje se biljna proizvodnja i stočarstvo međusobno nadopunjuju, prateći prirodne metode i kruženje tvari u prirodi. Ovaj pristup ne samo da doprinosi održivom razvoju već predstavlja jedan od ključnih ciljeva u strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske. U okviru ove intervencije promiće se između ostaloga primjena praksi i metoda ekološkog uzgoja korisnih sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova te prilagodbe na klimatske promjene.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.