• Organska zaštita voća
  • 08.10.2020. 09:00

Tretirajte voće prije mirovanja prirodnim preparatima od luka, koprive, sode i vapna

Trave, korovi, začini, soda i vapno mogu prihraniti voćke nakon berbe i idealna su zamjena za bakrena sredstva u zimskom prskanju.

Foto: Bojan Kecman
  • 300
  • 28
  • 0

Iako je jesen još uvijek se mogu brati listovi maslačka, gaveza, koprive, paprati, hajdučke trave i preslice. Uzmite veliku bačvu od, primjerice, 150 do 200 litara i stavite na dno 15 - 20 kilograma gore navedenih biljnih vrsta. Dolijte do vrha vodu - najbolje kišnicu i ostavite da odstoji 15 do 20 dana, uz povremeno miješanje.

U drugu stavite lukovicu od češnjaka i crvenog luka, zatim pelin, mljeveni biber i čili papriku. Dovoljne su dvije vrećice lukovice i pelina i po 250 grama bibera i čili paprike na 150 do 200 litara vode. Također, ostavite da odstoji oko tri tjedna i povremeno miješajte.

Otopina bogata mineralima i vitaminima 

Pomiješajte po 1l tekućine, iz obje bačve, u prskalicu zapremine deset litara i tretirajte stabla dok nije opao list sa voćaka. Dodajte i malu kavenu šalicu jestivog ulja, kako bi se omogućilo bolje prianjanje na površinu lišća, grana i debla. Ako imate veću prskalicu povećajte doze proporcionalno zapremini. Potrebno je dobro procijediti tekućine iz bačvi da ne bi došlo do začepljenja dizni.

Kada je voda tamna znači da obiluje korisnim tvarima

Ne morate potrošiti svu količinu pripremljene otopine u buradi koje bi trebale biti plastične ili drvene. Tijekom zime doći će do potpune razgradnje biljnog tkiva i na dnu će ostati samo mali talog. Voda će biti tamna i bogata mineralima i vitamina tako da isti postupak možete ponoviti u proljeće naredne godine, malo prije cvjetanja voća.

Odradite i tretman sodom

Korovi i trave idealni su za prihranu dok luk, pelin i začini, osim hranjivih tvari, utječu i na populaciju štetnih kukaca koji su tek položili jaja na stabla, a svojim mirisom djeluju i odbijajuće na odrasle jedinke.

Ipak, prije ove aktivnosti, uzmite sodu bikarbonu i s njom tretirajte listove i drveće. Ako imate hektar voćnjaka, dovoljna su dva kilograma sode na 1.000 litara vode. Ova mjera dobra je za dezinfekciju stabala nakon berbe. Poslije sode upotrijebite gore navedene trave, povrće i začine.

Dodajte organski bor - važan je u oplodnji

Dodavajući organski bor, možete izbjeći upotrebu bakrenih sredstava u nasadima jer bakar (Cu), iako dozvoljen u ekološkoj poljoprivredi, zagađuje zemljište i može biti štetan za ljude i životinje, ako dospije na vodene površine. Inače, dozvoljena su četiri kilograma Cu godišnje, po hektaru.

Kopriva u sebi ima dušika pa je odlično hranivo

Kopriva ima dušika u sebi, maslačak bakar, gavez fosfor i kalij, preslica silicij, paprat kalij, a hajdučka trava je dobar dezinficijens. Svemu ovom možete dodati i organski bor koji ćete nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama, a doza je 1l na 500 litara vode. Bor je ključan mikroelement u oplodnji voća.

Dobro staro vapno

Kada opadne list, poželjno je posipati vapno oko stabala da bi se smanjio infektivni potencijal gljivica na opalom lišću, a ukoliko su u mogućnosti, voćari mogu tretirati vapnom kompletna stabla jer je primijećeno da je u narednoj vegetaciji potreban manji broj tretmana protiv kukaca i gljivica. Vapno je i odličan dezinficijens.

On kod insekata nagriza meko tijelo, čak utječe i na odrasle jedinke koje imaju oklop, guši ih zbog čega one ugibaju. Dodajte mu i sol da bi bolje prianjao na površinu stabla. Samo pripazite da ga ne stavljate u velikim dozama, kako ne bi došlo do alkalizacije tla. Dovoljno je 150 - 200 kilograma po hektaru, ako se rasipa, a rastopljenog u vodi oko 50 kilograma na 1.000l vode, ukoliko se tretira cijelo stablo.


Tagovi

Kopriva Gavez Bakrena sredstva Soda bikarbona Vapno Dezinfekcija stabala Oplodnja voća Infektivni potencijal


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž. poljoprivrede Bojan Kecman specijaliziran je za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.