• Uzgoj bazge
  • 31.01.2019. 07:30
  • Osječko-baranjska, Bilje

Svoju šansu vidio u bazgi, danas Zvonimir Laslo ima eko plantažu s 1.600 sadnica!

U početku je bilo teško. Nema literature, s Mađarima se teško razumijemo, ali okopavanje, malčiranje, košnja trave i slično su glavni poslovi, kaže Zvonimir Laslo kojega je posjet jedne mađarske plantaže zaintrigirao za ekološki uzgoj bazge.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.774
  • 344
  • 0

Pa to je korov, prvo sam pomislio kada sam na jednom sajmu u Mađarskoj vidio da uzgajaju bazgu. "Ajde dobro", pomislio sam. Nemaju valjda dovoljno korova pa ni bazge te je moraju uzgajati, a i troše je valjda više nego li Hrvati. Onda sam prije par godina čuo da se i kod nas počinje s njenim uzgojem. Sada sam se i uvjerio u razloge uzgoja bazge. Kada tržište traži točno određene količine, ne možete se osloniti na skupljanje korova po lenijema - poljskim putevima uz oranice.

K tome, ta je bazga uglavnom puna prašine, pesticida s okolnih oranica i drugih otrova jer su uostalom uz samu cestu. A europsko tržište traži zdravu i ekološku bazgu. Posjetili smo jednog od prvih uzgajivača na našem području. U Bilju smo o tome razgovarali sa Zvonimirom Laslom koji eko bazgu već više godina uzgaja na tri i pol hektara u Valpovštini. Za uzgoj bazge je saznao preko biljne mreže i tadašnjeg projekta prekogranične suradnje s Mađarskom.

Na 3,5 hektara ima oko 1.600 sadnica sorte Haschberg

"Posjetili smo jednu plantažu u blizini mađarskog grada Dunaujvaroša koji ima sedam hektara bazge u 12. godini vegetacije i to me već tada zainteresiralo. Ponudio nam je suradnju, ali samo za ulaganje od minimalno 10 hektara površine, što ja nisam imao. Tražio sam dotad po poljima bazgu. I taj mađarski proizvođač  je uzimao s polja i stvarao svoje sorte. No, kada smo ušli u Europsku uniju uvezao sam prvih 500 sadnica i zasadio ih", priča nam Zvonimir Laslo pokazujući proizvode koje trenutno ima od bazge kao što su džem i sokovi.

U početku je bilo teško, nema literature, a s Mađarima se teško razumijemo, prisjeća se Zvonimir

Prošle jeseni Laslo je zasadio još bazge tako da trenutno ima tri pol hektara i oko 1.600 sadnica sorte Haschberg. U literaturi stoji da je to sorta koja sazrijeva u rujnu. Selektirali su ju E. Strauss i R. Novak u Klosterneuburgu, kod Dunava 1965. godine od divljih sadnica. Male, mat plavocrne bobice su mirišljave i sočne. Težina bobica je 1.214 g/100 bobica. Sok im je vrlo taman. Ima velike "kišobrane" koji vise prema dolje, mirišljavi su i sočni. Deset cvjetova je otprilike 1 kg težine. Ima brojne mladice veličine oko 2 m. Cvate početkom lipnja, ima male mirišljave cvjetiće, bijelo-žute boje. Voli vodu i gnojivo. Može se i sama zaprašiti.

Pogodna za uzgoj na veliko, na kvalitetnom tlu bogato će roditi. Rano postaje rodna i bogato i redovito rodi te je samooprašujuća biljka. Kakva iskustva s njom ima naš domaćin?

Od bazge rade sokove i pekmeze 

"U prvoj turi sadili smo klasično. No, ovu drugu turu sadili smo tako da smo bušili rupe traktorskim bušačem i tada stavljali sadnice. Bilo bi dobro da imamo navodnjavanje, ali zasad ide i bez toga iako bi dobro došlo jer je zemlja malo na visoravni. Bazgi odgovara prisutnost vode. Ove što smo zasadili prve godine dale su cvijet već prve godine. Nije bilo puno, ali je to bio ipak poticaj za dalje. Teško je bilo. Nema literature, s Mađarima se teško razumijemo. No, okopavanje, malčiranje, košnja trave i slično su glavni poslovi. Bazga nema bolesti i štetnika, zapravo malo ih napada lisna uš, a tu imamo uspješne dozvoljene i ekološke pripravke. U jesen zna napasti i dudov svilac. No, ništa strašno to nije", kaže Zvonimir ističući kako je nasad ekološki i u tome je posebna vrijednost.

S ta tri i pol hektara očekujemo da ćemo imati računicu i ako budemo imali samo pet tona bobica. Cijena ekološke bazge je dosta stabilna i kreće se oko osam kuna za kilogram bobica, objašnjava Zvonimir.

Kako dodaje, sadili su na razmak od pet metara u redu i redovi su također razmaknuti pet metara. "Trenutno pravimo sokove, pekmeze i slično i kako smo sada druga i treća godina uzgoja dijelimo uglavnom prijateljima. No, poticaj koji dobijemo su ulaganja u daljnji razvoj nasada. Svi znaju za cvijet, a nama će najviše briga biti berba bobica. One se koriste i za pekmez, i sok, i za prehrambenu industriju, kao i farmaceutsku. Zasad sami prerađujemo, ali kada budu bile velike količine morat ćemo izaći na tržište. S ta tri i pol hektara očekujemo da ćemo imati računicu i ako budemo imali samo pet tona bobica. Cijena ekološke bazge je dosta stabilna i kreće se oko osam kuna za kilogram bobica", objašnjava Zvonimir.

Od bazge se koriste cvijet, bobice, kora i list 

Cvijet također ima tržište, pa čak i suhi, no ipak je bobica glavni proizvod. A može se, kaže, koristiti i list i kora bazge, ali to ide poslije na uštrb sadnice i prinosa. Ekonomska isplativost je nekakvih 20 godina eksploatacije nasada, a i onda se može naknadno obnavljati od istih grana. Što se tiče izbora tla nije problem u našim krajevima. Ne treba nikakvo ispitivanje, ali ako na nekom području raste divlja bazga, znak je da je tlo dobro i za uzgoj ovakve plantažne bazge.

"Ako nema divlje bazge, to je područje dobro izbjegavati za uzgoj. Bobice se, ovisno o godini, beru u kolovozu i rujnu. Od poslova treba istaći i rezidbu na uzgojni oblik. Tako da stablo bude oko 80 do 90 cm visine i ostavi se pet ili šest uzgojnih grana. I sve se može raditi sa zemlje. Kada bazga rodi sve se savije do tla i bere se vrlo lako. Sada berem sam, a u budućnosti će trebati sigurno 50-tak ljudi. Možda će biti problem branje i pronalazak radne snage, no zadruga u Mađarskoj nudi čak i berače koji su vični tom poslu. Cilj je ubrati sve od jednom. Zasad su najveći poslovi rezidba i berba, a važno je i što prije nakon berbe bazgu odnijeti u hladnjaču", zaključuje Zvonimir. 


Povezana biljna vrsta

Bazga

Bazga

Sinonim: Crna bazga, zovina, zovika, bazgovina, bazika, bazovina, bažovina, boza, šambik, crna zova | Engleski naziv: Black elder, elderberry | Latinski naziv: Sambucus nigra L.

Bazga je većinom drvenasta biljka, dok se rjeđe mogu naći kao zeljaste višegodišnje biljke. Poznato je 40-tak vrsta bazge, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Zvonimir Laslo Bazga Bobice Ekološki uzgoj Uzgoj bazge


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi