Što s pokošenom travom? Iskoristite ju za pripremu fermentiranog gnojiva

Svi se susrećemo s gomilom trave koju smo pokosili i ne znamo kako je ukloniti sa svog imanja. Pokošena trava može se iskoristiti za pripremu ekološkog gnojiva. Najpopularniji način korištenja pokošenog biljnog materijala je kompostiranje, ali da bi dobili kompost potrebno je mnogo vremena. Brži način korištenja je priprema fermentiranog biljnog gnojiva koje se može koristiti za zalijevanje zemljišta ili kao folijarno gnojivo. Ovo gnojivo sadrži mikro i makro elemente i mnoge druge korisne tvari.

Priprema fermentiranog biljnog gnojiva

Za pripremu ovog gnojiva potrebni su nam: kanta ili bačva, pokošena trava (biljke), sijeno, voda. Kanta ili bačva trebaju biti plastični, jer će metal reagirati tijekom procesa fermentacije.

Kao biljni materijal mogu se koristiti razne korovske biljke koje rastu u našem dvorištu ili u vrtu. Ne koistiti otrovne biljke. Ovakva gnojiva se mogu pripremati od pojedinačne biljne vrste. Vrlo često se koristi gnojivo od koprive, gnojivo od gaveza i slična gnojiva. Međutim, najčešći slučaj je da u pokošenom biljnom materijalu imamo razne biljne vrste.

Kopriva - kraljica eko proizvodnje

Biljnu masu potrebno je usitniti na dužinu 10 do 15 cm kako bi se fermentacija odvijala brže. U kantu možemo dodati i otpad od lisnatog povrća (blitva, špinat, lišće cikle, repe ili rotkvice, zaperke rajčice). Ne dodavati korijenje ili  neki drugi otpad koji bi utjecao na proces fermentacije i kvalitetu gnojiva.

Kantu treba napuniti do ¾ s usitnjenom biljnom masom. Kako bi se proces fermentacije ubrzao dodat ćemo i rukohvat osušenog sijena. Nakon toga sadržaj u kanti se prelije vodom. Biljna masa mora biti potpuno prekrivena vodom.

Dodati manju količinu pepela od drveta kako bi se poboljšale karakteristike gnojiva.

Proces traje 3 do 14 dana

Ako su dani hladniji, tijekom proljeća ili jeseni, kanta ili bačva mogu se držati u plasteniku. Proces fermentacije traje od 3 do 14 dana ovisno o vremenskim uvjetima. Što je toplije fermentacija se odvija brže.

Kvaliteta fermentiranog gnojiva zavisi od biljnih vrsta koje smo skupili. Budući da je osnova ovog gnojiva zelena biljna masa u sadržaju hranjivih elemenata prevladava dušik. Ovisno koje smo biljke stavili da fermentiraju možemo utjecati na sadržaj hranjivih elemenata. Tako će gnojivo u kojem je više gaveza biti bogato kalijem. Sadržaj kalija i fosfora možemo povećati i dodavanjem pepela.

Da bi ubrzali proces fermentacije u kantu sa sadržajem možemo dodati džem, šećer, koricu kruha, kvasac.

Primjena fermentiranog gnojiva

Fermentirano gnojivo je gotovo kada se sadržaj u kanti prestao pjeniti. Sadržaj je potrebno procijediti i razblažiti vodom ovisno od načina primjene.

Ako gnojivo koristimo za zalijevanje zemljišta tada je omjer s vodom 1:10, a ukoliko gnojivo koristimo kao folijarno gnojivo tada je omjer 1:20.

Ovo gnojivo osim što sadrži makro i mikro elemente, vitamine i mnoge druge korisne tvari djeluje i kao biostimulator. Mnogi štetnici izbjegavaju vrtove i cvijeće zaliveno s ovako pripremljenim gnojivom zbog njegovog mirisa. Primjenom gnojiva privući ćete gliste u vrt i njihov broj će se povećati, poboljšava se imunitet tretiranih biljaka, poboljšava mikroflora zemljišta. Gnojivo ima i antifungicidno djelovanje, jer na površini tretirane biljke formira film koji je bazan i nepovoljan za razvoj mnogih patogena, gljivica.

Fermentirano biljno gnojivo daje najbolje rezultate kod gnojidbe povrća, cvijeća i jagodičastog voća. Ne treba ga koristiti za gnojidbu biljnih vrsta koje traže kiselo zemljište zbog osobine gnojiva da povećava alkalnost.