Što koči proizvođače eko sjemena?

Proizvodnja hrane za vlastite potrebe u Republici Hrvatskoj i dalje je vrlo prisutna, ponajviše u sjeveroistočnom dijelu i ostalim ruralno siromašnijim županijama. Takvi proizvođači sami sebe ne smatraju profesionalnim proizvođačima, već poljoprivredu smatraju tradicijom, a vlastiti im proizvodi osim podizanju kvalitete života, služe i podizanju ekonomskog standarda.

Prosječna veličina domaćeg gospodarstva iznosi 5,3 ha, a Hrvatska se s 0,63 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku smatra jednom od bogatijih zemalja po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Obzirom na navedeno, u malih je gospodarstava česta pojava korištenja naturalnog sjemena, kojima ekonomska isplativost nalaže korištenje sjemena vlastite proizvodnje.

Postavlja se pitanje: Kako do eko sjemena dolaze oni koji planiraju uložiti u razvoj ekološke proizvodnje, koja je kako u nas tako i u svijetu poticana dodatnim iznosima potpora?

Tko proizvodi eko sjeme u nas?

Zbog još uvijek relativno očuvanog okoliša i poljoprivredne tradicije, ekološka poljoprivreda predstavlja izuzetnu mogućnost za razvoj domaće proizvodnje. Unatoč tome, zastupljena je tek na 3,12% površina, dok je europski prosjek 5,7%.

Pogledajte još: Katalog biljnih vrsta

Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede, u Bazu proizvođača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala iz ekološke proizvodnje uvedena su dva dobavljača ekološki proizvedenog sjemena povrća, kao i ljekovitog bilja, dok je za žitarice i voćne sadnice registriran samo jedan dobavljač.

Zanimljivo je istaknuti da za ekološko sjeme krmnog bilja i sjemena uljarica, kao i sadnica loze te maslina, nemamo registriranog dobavljača!

Specifičnosti uzgoja eko sjemena

Ekološko sjemenarstvo zahtjevnija je grana proizvodnje od konvencionalnog sjemenarstva te takvo sjeme zaslužuje osobitu vrijednost. Zahtjevnost proizvodnje očituje se u visokim uvjetima prirodne otpornosti na bolesti i štetnike te na prilagođenost lokalnim uvjetima.

Može li se očekivati rast ekološke proizvodnje bez domaće proizvodnje ekološkog sjemena?

Certificirana domaća proizvodnja sjemena odvijala se u 2013. godini na 19.131 ha oranica, 1.368 ha površina za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja te 167 ha povrća.

Čudesni vrtovi Varaždina

Danas u gradovima postaje sve učestaliji trend organizacija edukacija i radionica o uzgoju sjemenskog materijala, permakulture i ekološkog načina uzgoja. Varaždin u suradnji s udrugom Gredica jedan je od pozitivnih primjera gradova u kojima su iskorišteni gradski vrtovi za uzgoj i proizvodnju korisnog bilja.

Uočivši u svom okruženju želju građana za vrtlarenjem, a nemogućnost dolaska do zemljišta grad Varaždin donirao je zemljište za projekt Čudesni vrtovi Varaždina, za koji je udruga Gredica osvojila treću nagradu na međunarodnom natječaju za društveno inovativne projekte SozialMarie, u konkurenciji od 308 prijavljenih projekata. U godinu dana vrt je okupio preko 100 vrtlara.

Primjer strastvenog kolekcionara je i Trudi Boršoš, koja kraj Požege u svom vrtu čuva 500 vrsta autohtonog sjemena rajčice. Razmjena sjemenskog materijala i pokretanje sjemenskih banaka u svijetu je uobičajeno, a Boršoš upozorava na stanje na domaćem tržištu: "Prije 15 godina na tržnici ste mogli kupiti desetke vrsta rajčice, a danas ih se može nabrojati na prste jedne ruke."

Tekst je izrađen prema dokumentu Sjeme na udaru, autorice Sunčane Pešak, dostupnom ovdje.

Foto: Udruga Gredica