• Ekološki i permakulturni vrtovi

Što je ekološki, a što permakulturni vrt?

Ono što povezuje ova dva vrta je visoko poštivanje ekoloških principa, a oba imaju istu svrhu - uzgoj hrane. Upravo u tom načinu uzgoja je ključna razlika između eko i permakulturnog vrta.

Foto: stefanolunardi/bigstockphoto.com
  • 7.738
  • 577
  • 0

Sve je više ljudi koji posvećuju pažnju kvaliteti poljoprivrednih proizvoda ili se sami žele posvetiti uzgoju hrane za sebe i svoju obitelj. Neki od njih se prvi put susreću s pojmovima ekološka poljoprivreda i permakultura. Dok je kod ekološke fokus na uzgoju hrane, permakultura je mnogo širi pojam i permakulturni uzgoj hrane je samo jedan segment.

Ekološki i permakulturni vrtovi imaju sličnosti, ali i razlike. Ono što povezuje ta dva vrta je visoko poštovanje ekoloških principa, neupotrebljavanje sintetskih sredstava, proizvodnja uz primjenu prirodnih postupaka i tvari, razvoj sustava održive poljoprivrede, racionalizacija korištenja prirodnih resursa, očuvanje prirodne raznolikosti i zaštita životne sredine.

Priroda nam postaje saveznik, a ne neprijatelj

Oba vrta imaju istu svrhu - uzgoj hrane. Upravo u tom načinu uzgoja je ključna razlika između ekološkog i permakulturnog vrta. U oba nije dozvoljena primjena mineralnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja.

U ekološkoj proizvodnji je manja raznolikost biljaka, svake godine se obavlja sjetva ili sadnja. Većina rješenja koja se koriste u konvencionalnoj ili integralnoj poljoprivredi postoje i u ekološkoj. Tako se susrećemo s teškom mehanizacijom za obradu zemljišta, sustavima za navodnjavanje i još mnogo toga. Veliki je udio ljudskog rada, posebno na malim površinama. Ekološki vrtov su prepuni biljaka koje se međusobno nadopunjavaju, štite jedna drugu ili djeluju kao biostimulansi. Berba se proteže kroz cijelu godinu, a ne samo kada jedna kultura dospijeva kao što je to slučaj kod konvencionalne poljoprivrede.

Permakulturni vrt je mnogo širi pojam od pojma ekološkog vrta i predstavlja dalje približavanje prirodi. U permakulturi sva ljudska aktivnost se nastoji uklopiti u životnu sredinu tako da sve postane cjelina. U permakulturnom vrtu se koristi ekološka i poljoprivredna praksa koja ne narušava životnu sredinu.

Fokus na bioraznolikosti

Dok ekološka poljoprivreda podrazumjeva uzgoj hrane uz mnogo uloženog rada, dotle permakulturnu poljoprivredu možemo nazvati "lijena poljoprivreda". U permakulturi je fokus na bioraznolikosti, višegodišnjim biljkama. To znači da se ovaj vrt treba povremeno održavati i da nismo obavezni svake godine obavljati sjetvu ili sadnju.

U permakulturnom vrtu ili gredici nikada nije samo jedna vrsta povrća, prednost se daje višegodišnjem povrću, jestivom bilju.

U permakulturi se velika pažnja poklanja revitalizaciji zemljišta, zemljište se malčira kako bi se spriječilo isušivanje, prave se gredice koje i na lošijim tipovima zemljišta mogu osigurati uspješan uzgoj biljaka i dobar urod, racionalizira se pitanje vode, sade se biljke zaštitnice, biljke koje tjeraju ili privlače kukce. Sustavi za navodnjavanje nisu kanali ili crijeva kojima je jedina funkcija da dopreme vodu za zalijevanja. Koristi se kišnica, kopaju se jezera koja imaju za cilj osigurati rezervnu vodu, vrše pasivno navodnjavanje i istovremeno koriste kao ribnjaci.

Najveća razlika između konvencionalne i integralne poljoprivrede i ekološkog i permakulturnog vrta je u tretiranju zemljišta. U konvencionalnoj i integralnoj poljoprivredi zemljište je supstrat za rast usjeva, dok se u eko poljoprivredi i permakulturi zemljište tretira kao živi organizam. Umjesto da se svake godine mučimo sa obradom i prevrtanjem zemljišta, prednost se daje malčiranju, pravljenju kompostišta i dobivanje komposta kojim obogaćujemo zemljište. Dodavanjem kvalitetnog organskog materijala zemljište svake godine postaje plodnije i time prestaje potreba za korištenjem gnojiva. Prestaje eksploatacija zemljišta i djeluje se u suradnji s prirodom. Kao malč se koristi slama, sijeno, lišće, papir.

Malčiranjem zemljišta prestaje potreba za okopavanjem što ekološki i permakulturni vrt čini pogodnim i za stariju populaciju, djecu ili osobe koje imaju problema sa pokretljivošću.

Prednost prirodnoj samoregulaciji

Permakulturni vrt je mnogo raznovrsniji u pogledu biljaka koje se uzgajaju. U ovom vrtu se uzgaja mnoštvo samoniklog povrća i drugog bilja. Možemo reći da je vrt permakulturni ako se u njoj nalazi mnogo samoniklog povrća i višegodišnjeg bilja.

U ekološkom i permakulturnomvrtu ne pravi se panika kada se primjeti kukac ili neki drugi štetnik. Prednost se daje prirodnoj samoregulaciji i uspostavljanju ravnoteže.

Kod zaštite bilja prednost se daje preventivnim metodama, biljke se tretiraju biljnim pripravcima koji jačaju otpornost i zdravlje biljaka.

Foto: stefanolunardi/bigstockphoto.com


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ovo je djelić našeg vrta... Imamo još jednu baštu na selo i sve je posađeno kao i ovdje uz prilagodbu na nadmorsku visinu i temperature.... #mojepovrće